Coronel Luís Irrazábal

Vikipetãmegua

Coronel Luís Irrazábal Barboza heñói tavaguasu Encarnación-me,kóva oime VII Departamento Itapúape, Paraguái, 8 jasypoapy 1891, omano 16 jasyapy 1958 jave.

Oñemoarandu itáva reñóime, Encarnación, ha omohu'ã secundaria, tavaguasu Paraguaýpe, Capital Paraguái-pe.

Iguata ñepyrũ[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Peteĩ 1 jasyrundýpe 1913 jave, orekóvo 22 ary, oike Ejército nacional-pe ha upe àra guive ojepytaso hembiapópe, oñepi'ã gobierno defensa-pe omotenondéva 1915 guive, oñeha'ã oity mburuvicha upèrõ tetãme Eduardo Schaerer.

Capitán Luís Irrazábal oñemohatã gobierno Eusebio Ayala jeroviahárõ.

Heta mba'e asy ohasa, revolución 1922 ha'e ichupe guarã entrenamiento nomyengoviáiva cuadro militar-pe, ha'eháicha Irrazábal, upèi ojepytaso Chaco Paraguayo-pe invasión Boliviana rehe.

Ary 1922, okapúvo revolución chirifista batallón omotenonde odefendévo gobierno legalmente omopyendáva.

Ijeguata[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Tetã ipy'aguapývo, Revolución rire, oñemondo ikatu haguã oñemoarandu Chile gotyo, ou jey tetãme, ogueru peteĩ medalla de oro ipyti'ápe, péva medalla peteĩha oñeme'év peteĩ oficial extranjero-pe.

Upéva rire, oñemondo guarnición militar Paraguarípe, upépe omoheñói Regimiento 1 Caballería "Valois Rivarola", 10 jasykõi 1926 jave, oñenombra okomanda haguã ha'e.

Omoheñói Equitación mbo'ehao ha ojepy'apy umi isubordinado formación intelectual ha técnica rehe.

Pèicha avei, oñembokatupyry kavaju àri ha pèva ombohasa porã opytu'u jave: omoheñói avei club de polo tavaguasu Paraguarípe ha oñemomba'eguasúva umi fiesta patronal tavavy ijerére oiméva, ohechaukahàpe Caballeríaomyakãva Irrazábal ikatupyrýha.

Mombe'u mbykymi[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Comandante del III Cuerpo de Ejército, Coronel Luís Irrazábal ha'e, oñanduháicha Coronel Alfredo Ramos, isubalterno Guerra del Chaco jave, umi "tapicha heñòiva omanda haguã".

Odomina hapichakuèrape, ivoluntad tèrã ambue tendáicha, techapyrãme omýi, nomotenondéi violencia, ikatúva contraproducente ichupe guarã, péva omombaýgui andu pe hapicha omba'apòva ijykére, teko porã ha ohechauka ha'eha mburuvicha opa àra, o{i umi oguerohorýva'ekue ichupe ko'ã mba'ére.

"Mando omotenondéva ohechaukávo isuperioridad moral ha intelectual ombohapèva, oheka upèicha subordinación py'amongetàpe, orekóva peteĩ atributo ndaipòriva jepokuaaite".

Heta oĩ oñe'ẽva Coronel Luís Irrazábal rehe. Ojekuaàva severidad ha rigidez omoañetèvo umi mba'e ojapova'er ãva acto de servicio-pe, pero pèicha avei, ojekuaa condición angir{u ramo orekóva avei umi tendota camarada-ha. Ichupe guarã tuicha mba'e pe jesareko hembiguài kuèra rehe, taha'e oficial tèrã miembro de tropa, ombovevúi haguã condición de lucha orekóva omotenondévo batalla.

Ko'ã condición orekóva ipersonalidad-pe, tuicha oñemomba'eguasu ha oĩ poyhu hese oúva subalterno-kuèragui.

Àra kyhyjèpe oimèva[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Ary 1928 jave pe unidad odestináva omo'ã haguã área Bahía Negra upèrõ naiporãiete oñemohape apañuãi péva oamenasáva omotenondétaha hikuái ñorãirõ ñane continente gotyo.

Coronel Irrazábal oñemondo Europeo retã gotyo ha'èva Bélgica misión de estudios-pe ikatu haguã Estado Mayor-pe oñembokatupyry, ipy'aguapývo upèpe, oipytyvõgui umi gestión diplomática-pe, 31 jasypoteĩ 1932, àra umi boliviano oipyhýha Fortín Boquerón, kóva odesenkadena contienda chaqueño yvy gotyo.

Jasyporundy 1932 ary jave, oúvo tetãme, oñenombra comandante umi fuerza omba'apòva sectorl Fortín Nanawa-pe ha, mokõi jasy rire, jasypateïme 1932, oñenombra comandante DI 5, unidad ombosako'ìva Comando boliviano oñepyrũva oataka mbaretépe ko sector.

Batalla Nanawa peteĩha[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Ára 20 jasyteï 1933 jave oñepyrũ peteĩha batalla Nanawa, kòva oñepyrũvo batalla boliviano-kuéra ohasa asýva dos mil baja rupi, tapicha paraguayo doscientos cuarenta y ocho rupi, umi boliviano ombokapu ha upe tenda guarini paraguàigua odefende ijyvy.

Umi tape ojeikèhaNanawa-pe henyh{ete te'onguégui ha upèpe Kundt osapukài ha ojerùre oataka haguã ha hetavénte omano ohóvo.

Omongoràma umi enemigo, ndaipóri posibilidad pytyvõrã, Coronel Luís Irrazábal Barboza odispone oñemopu'ã pista de aviación, ombohapéva umi piloto compatriota omba'apo haguã avei, nopenài mbokapúre,oguejy ha ohupi, hi'upyrã ha municòn oimehàpe sitiado hikuài, upèrõ, odispone cinco cartucho por persona. Orden ome'ẽva Irrazábal ndikatúi iñambue: "Oñemohu'ã rire proyectil mombo, ohasa ha oñombohovái cuerpo a cuerpo, ndojepy'amongetài hikuái ha ojerreretira Fortín Nanawa"-gui.

Ko acción ohupi yvate ha oñeme'ẽ ichupe peteï Cháko kurusu.

Nanawa de Gloria[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Comandante fuerzas bolivianas-gua alemán, Habas Kundt, oñevengàse osẽ vaígui jasyteĩ 1933 jave ha ombosako'i ambue atàke, upérõ 4 jasypo jave, upe àrape oñemotenonde atáke tuichave omotenondéva chàko ñorãirõme. Umi boliviano oguah{e ha ojo'o yvykua pypuku ha upèvape omoĩ mina kakuaa, upéva ha'e foco central orresisti haguã paraguayo-kuèra, upe mina okapu aravo oje'èvape (9:00 aravo)ome'ẽvo señal oatakáva en masa: siete mil boliviano, oipytyvõva fuerza Aérea ha treinta cañón rupi, avei compañía tanque ha cuerpo de lanza llamas avei. Pero naiñarandúi Kundt omombóka iguarini kuérape tata ombotývape defensa ramo ha umi omanóva ojo'ári ojeguereko tenondépe.

Pe tuguy sarambípe osyrýva, ndaipóri ñemoirü ni ñomongeta pèva omokyre'ỹ umi boliviano omohu'ã haguã umi victima ojeréva hesekuéra, asaje jave artillería opyta ha ambue tánke isarambíva ha ombyaíva paraguayo-kuèra.

Pèicha "Comandante Irra",oñehenòiva comandante III Cuerpo de Ejército, ombohovái peteĩ ejército numérica ha técnicamente superior, mbohapy àra oaguanta hikuài ñorãirõ. Umi jornada ivaivéntema. Upe III Cuerpo de Ejército ombohovái ofensiva boliviano-kuèrape, ojopývo ichupekuèra omoañete haguã, arapokõindy upèi, célebre capitulación Campo Vía.

Emiliano R. Fernández opurahéi el Tirteo guaraní pèva omombe'u mba'èichapa ojepytaso hikuài ñorãirõ aja he'ìvo pèicha iñe'ẽpoty purahéipe, "Comandante Irra ha hendive Brizuela, mokõivevoi aña Mbaraka..." omomba'e guasúgui tembiapo omotenondèva ko'ã mokõi tendota omotenonde jave batalla odefendévo fortín Nanawa, pèva atàke mbarete ha Ipoh`yiva tuguy pochýpe, combate ij`yva ha ome'ẽva sãsõ Chàkope ha omotenondéva tropa paraguaya iñeme'ẽ total, peteĩha batalla 20 jasyteĩ ha mokõiha 4 jasyporundy 1933 jave, oñemomba'eguasuvéva ko'ã oikova'ekue mbytépe.

Ñe'ẽ oitýva hi'ári tukumbo[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Ko'ã triunfo omotenondéva Ejército paraguayo ovale ichupe ascenso pyahu comandante en jefe del Ejército omoirũva Campaña, Estigarribia-pe. Irrazábal ojekuaa teko porã omotenondéha, ome'ẽ vy'apavẽ Estigarribia-pe he'ìvo ichupe: "Siga Usted, ascendiendo, general, ore roñangarekóta ore puesto de combate ikatu haguã nde eguerúve umi mbyja nde ati'y ári". Pèvanoñeperdonái ha péva omongúi chupe.

Posguerra jave, oñenombra agregado militar tetã Buenos Aires-pe, upéi Santiago de Chile gotyo, tetã orekóva gobierno omotenondéva ministro plenipotenciario. Péicha, upéi, ojepytaso gobierno peruano renondépe.

Ko soldado ñarõ, Nanawa tendota, omano Paraguaýpe medio siglorupi, 16 jasyap`ype 1958 jave.

Biografía[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

  • Nueva Historia del Paraguay, Editorial Hispana paraguay S.R.L. –Edic.1997
  • Revista ABC color