Huã Max Boettner

Vikipetãmegua
(Ojegueraha jey Juan Max Boettner guive)
Juan Max Boettner
Téra teñõikuaJuan Max Boettner
Teñõi 26 de mayo ary 1899
Paraguay, Paraguái
Mano 3 de julio ary 1958
Paraguay Paraguái
Nacionalidad Paraguaya, Alemana, Francesa
Área Medicina, Música

Juan Max Boettner ha’eva’ekue peteĩ herakuãguasúva pohanohára ha compositor musical Paraguaigua.

Infancia y estudios[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Heñói táva Paraguaýpe ára 26 jasypo ary 1899 jave. Itúva ha’e Karai Alemania-gua Alfred Boettner ha kuñakarai Francia-gua María Victoria Gautier isy. Imitã’íme omondo chupe hikuái Alemania-pe oñemoarandu haguã, mitã ha mitãrusu mbo’ehaópe. Omohu’ãvo ãva oike oñemoarandu haguã Medicina umi Universidad Jena, Hamburgo ha upéi táva Buenos Aires-pe omohu’ã haguépe iñearandu kóva rehegua ary 1926 jave.

Medicina[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Ha’eva’ekue karai ikatupyry añetéva ha imba’eporãva, ko’ã mba’e oipytyvõva’ekue chupe osẽ haguã tenonde gotyo hembiapópe. Oñepyrũ omba’apo imb’ekuaa reheguápe mbo’ehararamo Enfermedades Infecciosas pegua Facultad de Medicina ha avei Hospital Muñiz táva Buenos Aires peguápe.

Ary 1929 jave ou oikóvo Paraguaýpe, omba’aposehápe imba’ekuaápe, ha’éva pe hérava tisiólogo, upéramo guare ko mba’asy hérava tisis ombyapuravaipaiteva’ekue tetãguame oĩ rupi heta contaminación, ha ndaipóri pohã chupe guarã ha sa’iterei oĩ rupi pe mba’e pyahu hérava Rayos X.

Pe mba’apo mba’asypo’i rehegua hatã oñemoherakuã ha’e rupi. Ñepyrũrã ha’e motenondehára Dispensario de Tuberculosis pegua. Upéi ha’ékuri motenondehára Lucha Antituberculosa rehegua, ha’éva uperire departamento Ministerio de Salud Pública pegua.

Ha’e mbo’eháratee Facultad de Medicina Paraguay pegua cátedra Tisiología-pe ary 1941 peve.

Oguahẽ ypývvo tetã Paraguáipe, pohanohára Juan Max Boettner oguenohẽ heta hembaipokue Medicina rehegua. Ary 1930 jave oikuaauka pe tratado “Evolución de la Tuberculosis” rehegua; “Estudio de la Columna Vertebral”; “Malformaciones congénitas bronco-pulmonares”; ”Patología respiratoria”; “Manual de Tisiología” ary 1939 jave; “La Silicosis en Paraguay”; “Etimología griega y latina para el uso médico” ary 1945 jave.

Ary 1945 jave oñepyrũ pe tasyo Bella Vista, oñemopu’ãva’ekue mboehára Boettner pytyvõ rupive, hápe oho uperire umi hasýva iñe’ãme rehegua (pulmonares). Ko tendápe oñembokatupyryva’ekue hetaiterei pohanohára omba’apóvava’ekue clínica ha cirugía de tórax-pe. Ko’ãga pe tasyo oĩva tape Venezuela ári táva Paraguaýpe héra “Juan Max Boettner”, oñemoĩva ko karai katupyry rérape.

Ha’e omoñepyrũ ha omotenonde ñepyrũva pe Círculo Paraguayo de Médicos.

Oñepyrũvo ñorairõ Chaco pegua oho ome’ẽ imba’apo ha imba’ekuaa hetãme guarã. Oike pe Sanidad Militar teniente 2º ramo, omba’apo pe Sección Rayos X reheguápe pe Hospital Militar Paraguay peguápe. Oho rire ñorairõhápe oĩkuri Isla Po’ípe, upépe ojupíma teniente 1º-pe. Upéi oike omba’apo 2º Cuerpo de Ejército fortín Camacho pegua, ko’ãga táva Mariscal Estigarribia. Ary 1935 jave ha’éma capitán de Sanidad Comanchaco-pe.

Justo Pastor Benítez he’i ary 1947 jave, ko’ã pohanohára Juan Max ha Ricardo Boettner réra oĩ yvatete umi científico ipyahúva pa’ũme herakuãguasúva imba’apo rupi ha avei oporombo’ekuévo.

Música[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Héra oho yvyate gotyo osẽvo hembiapokue, ñymyatyrõ puraheirã rehegua. Ha’e pianista katupyry ha avei compositor ijojaha’ýva, oheja techapyrã mba’e mbopuporã umi hérava música nacional folklórica ha clásica rehegua.

Oĩ hetaiterei hembiapokue, oguerekóva pype motivación. Ko’ã tembiapokue apytépe oĩ: ary 1957 jave, “Himno Nacional”; “Danzas Tradicionales del Paraguay” ha “Música y músicos del Paraguay” ha avei peteĩ ha’eva tekombo’e rehegua “Cómo reconocer el estilo y el autor de una obra musical”; “Villancicos para Navidad”; “Suite guaraní”; “Kyjo”; “Canciones infantiles”; “Fantasía esclava”; “Sinfonía en Mi menor”; “El alma del inca”; “Yrendagüe”; “Sinfonía paraguaya”; “Canciones folklóricas paraguayas”.


Omenda kuñakarai Gilda Vierci rehe. Itúva héra Alfred Boettner, ndoguerekói joyke’y.

Mano[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Omano táva Paraguaýpe ára 3 jasypokõi ary 1958 jave.

Ordenanza 6117/67 rupive, peteĩ tape tekoha Manorá pegua ogueraha héra. Péva oho tapeguasu Aviadores del Chaco ohoha, yvyate gotyo; oñepyrũ tapeguasu Felipe Molas López guive ha ipuku ñemby gotyo tape Papa Juan XXIII peve.

Referencias[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

  • “El solar guaraní”, Justo Pastor Benítez.
  • “Forjadores del Paraguay”, Omar Quiroga.
  • “Asunción y sus calles”, Osvaldo Kallsen.

Enlaces externos[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]