Ka'i Ladrillo

Vikipetãmegua

Ka'i ladrillo, ka’i chehẽ térã manduvi mahe'ẽ ha'e peteĩ tembi'u paraguái he'ẽva ojejapóva manduvi ha eíratakuare'ẽ rykuégui.

Maymave tembi'u Paraguáicha, “ka'i ladrillo”, oguereko heta proteína ha avei ome'ẽ mbarete he'iháicha umi tapicha oñemoarandúva ñane retã rembiasakuére

Ka'i Ladrillo

Moõguipa ou héra[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Ko “ka'i ladrillo” réra ou mokõi ñe'ẽgui, peteĩ guaraní ha ambue castellano. Ko'ã ñe'ẽ guarani “ka'i” ha kastellano “ladrillo” oñembojehe'ávo ojuehe oñemombe'u ñandéve mba'éguipa ha avei mba'épa he'ise.

Upéicha “ka'i ladrillo” ka'i rembiu, ojejapógui ipukumi ha oñembope upe mba'e ladrilloicha, umi ka'i Paraguái ka'aguýre hetaitéva (upe ka'i mirikina, michĩmínteva), ha ho'usetéva opavave mymbakuéragui mba'e he'ẽ ha ko tembi'u he'ẽ porãve opa mba'égui.

Oje'e avei chupe “asukápe manduvi”, oúva ñe'ẽ español “azúcar” (asuka), guaranípe ha'e “manduvi” (España ñe'ẽme maní ha avei cacahuete).

Mba'e mba'épa oguereko[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

“Ka'i ladrillo” ojejapovévape ojeipuru manduvi maimbe ha eíra hũ.

Oĩ omoĩva avei pype michĩmi pomelo ha avei naranja hái rykue, ani haguã he'ẽterei ha avei ha katu he'ẽhái haguã

Ka'i Ladrillo

Mba'éicha ojejapo[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Ñambopupu eíra hũ jaipyvúvo ojekuaa peve pe olla rugua. Upémaramo jaity pype pe manduvi ku'i (ikatu avei iku'i'ỹre) ha ñambojy miẽ ndahetavéima.

Uperiré ñañuhĩ keséra hykue porãvape ani oja ha jaheja ho'ysã. Ho'ysã porã vove ikatúma jaipe'e umi ka'i ladrillo.

  • He'iháicha umi tapicha oñemoarandúva Paraguái rembiasakuérehe, tembi'u paraguaikuéra ha'e tembiapo ojejapóva ogaháre kuéra opararire upe ñorairõ guasu Triple Alianza (Argentina, Brasil ha Uruguay ndi Parguái ogueraha va'ekue, upe ary 1864 guive 1870 peve). Ko'ã tembi'ukuéra imbarete porã, upéicha ojejapo ikatu haguãicha ohupyty are, umi ñorairõ guasu oparire árarupi imbovy haguére tembi'u ojehupyty.

Bibliografía[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

  • “Tembi'u Paraguay” de Josefina Velilla de Aquino
  • “Karú rekó – Antropología culinaria paraguaya”, de Margarita Miró Ibars

Enlaces externos[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]