Pu'ae aty Guaraníme

Vikipetãmegua

PU'AE ATY GUARANÍME (GRUPOS VOCÁLICOS EN GUARANI)

PU’AE ATY

  1. Pu’ae ñemohenda ipusẽháicha rupi (vocales según su intensidad)
  2. Pu’ae aty (grupos vocálicos)

Pu’ae ñemohenda ipusẽháicha rupi[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Hesakã hagua ñandéve pu’ae aty, tekotevẽ jaikuaa porã avei máva mávapa umi pu’ae atã ha pu’ae kangy, ñane ñe’ẽte Guaraníme.

  • Pu'ae atã: a - ã - e - ẽ - o - õ
  • Pu'ae kangy: i - ĩ - u - ũ - y - ỹ

Pu’ae aty[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Guarani ñe’ẽtépe niko jaguereko pakõi (12) pu’ae, katuete jajuhútava -heta ñe’ẽme- hyapúrõ mokõi térã mbohapy ojoapy-kuéri. Ko mba’e ojehúramo ja’ekuaa oĩha upépe pu’ae aty.

Umi pu’ae aty ñambohyapúvajepi ñe’ẽpehẽme ñamohen-dakuaa kóicha:

  • 2.1. Pukõi (diptongo)
  • 2.2. Puapy (triptongo)
  • 2.3. Pukõi'ỹ (hiato o adiptongo)

2.1. Pukõi

Koichagua pu’ae aty ojehu mokõi pu’ae -ojehaíva ojoykére peteĩ ñe’ẽme- oñemoñe’ẽpehẽvo ohojeýrõ hikuái oñondive. Pei-chahápe muanduhe (hai térã pureko) ojehekuavo katuete pu’ae atã ári.

Ja’ekuaa avei pukõi oiko hagua jaguerekova’erã:

  • Pu’ae atã (imuanduhéva) + pu’ae kangy
  • Pu’ae kangy + pu’ae atã (imuanduhéva)
  • Pu’ae kangy (imuanduhéva) + pu’ae kangy

Pukõime pu’aekuéra oñemohendakuaa, techapyrãrõ, kóicha:

ai (ai / nu / pã) õi (mo / kõi)
au (gua / la / mbáu) ua (o / gua / ta)
ãi (tãi) uã (i / kuã / ‘i)
ei (pu / ra / héi) ue (gue / ru)
ẽi (no / ñe / hẽi) ui (ve / vúi)
eu (i / péu) ũi (na / hu /ũi)
ia (re / mia / ndu) ya (hya / pu)
ie (ne / ndie) yi (ry / sýi)
oi (he / nói) ỹi (ky / ‘ỹi / ndy)

Mokõi pu’ae atã ohóva ojoapykuéri ñe’ẽpehẽme, ara-ka’eve nomoheñóiva pukõi.

2.2. Puapy

Koichagua pu’ae aty ojehu mbohapy pu’ae oñemo-ñe’ẽpehẽvo ohojeýramo oñondive. Umi mbohapy pu’ae oñemo-hendava’erã kóicha:

Pu’ae kangy + pu’ae atã (imuanduhéva) + pu’ae kangy

Aipóramo, Puapýpe pu’aekuéra oho ojoapykuéri, techa-pyrãrõ, kóicha:

  • uai (tu / guái) - (jo / kuái)
  • uei (guéi) - (ndo / guéi)

2.3. Pukõi'ỹ

Ko mba’e ñahesa’ỹijoporãve hagua, ñamboja’óta mokõi-me:

2.3.1. Mokõi pu’aeguigua

Heta ñe’ẽme jajuhúta mokõi pu’ae ojoapykuéri jehaípe, ága ñamoñe’ẽpehẽvo ndahyapumo’ãi hikuái mokõivéva peteĩ ñe’ẽpehẽme. Ko mba’e héra Pukõi'ỹ.

Péicha jave pe muanduhe (hai térã pureko) ojehekuavo pu’ae kangy ári. Techapyrã:

ai (ka / ra / i) ia (u / mí / a)
au (Ta / u) oi (o / po / i)
ae (cha / e) oĩ (o / ĩ)
ao (i / ja / o) oy (mbo / y)
ay (Pa / ra / gua / y) oe (chi / ri / ko / e)
ei (o / je / i) oa (a / mó / a)
ea (o / ma / nge / a) yũ (ho / vy / ũ)
eĩ (pe / te / ĩ)

2.3.2. Mbohapy pu’aeguigua

Oĩmimi avei ñe’ẽ ojojuhuhápe mbohapy pu’ae ojoapykuéri jehaípe, ága ñamoñe’ẽpehẽvo ndahyapumo’ãi hikuái mbohapy-véva peteĩ ñe’ẽpehẽme. Ko mba’épe oñembohéra avei Pukõi'ỹ.

Péicha jave pe muanduhe (hai térã pureko) ndojehekua-vói pu’ae atã ári, ỹramo ñe’ẽpehẽme ojojuhu pu’ae hendape’ỹ. Techapyrã:

  • uaa (kua / a)
  • uay (Pa / ra / gua / y)

Fuente[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

  • Por David Galeano Olivera (ATENEO DE LENGUA Y CULTURA GUARANI)