San Salvador (Paraguái)

Vikipetãmegua
San Salvador
San Salvador
[[Image:|270px]]
'
Tetã Paraguái
Tetãvore Guaira
Távayguakuéra 3.483 ava
Ape távagui 140 km²
ISO
Yvatekue m
Koordinasion 25°45′00″S, 56°25′60″W (G)

San Salvador ha’e peteĩ distrito tetãvore Guaira, Paraguái retãme.

Oĩ 18 km suroeste gotyo Villarríkagui, tavaguasu tetãvore peguágui, pe vía ferroviaria tuja ykére, ojeikuaa avei chupe ambue hérape estación Borja.

Opyta 200 km Paraguaýgui, ha’éva tavaguasu tetã Paraguái retãme. Ojeikekuaa ko tendápe peteĩ tape ijyvyreíva osẽva pe Ruta 8 Dr. Blas Garay-gui.

Avakuéra tendagua omba’apo kokue ha mymba ñangarekóme.

Municipio[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

San Salvador ojupi municipioramo ary 1960 jave.

Intendente ha’e karai Darío Ramón Ruiz Herrera, PLRA pegua ary 2006 guive ary 2010 peve.

Fiesta Patronal[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Ára 6 jasyteĩ jave tapekuéra ojeguapa ha avakuéra oñembosako’íma oho haguã misa central hápe omykãva obispo Diócesis Villarríka pegua. Ary ha ary jave oñemomorã pe ára isanto patrono Niño Salvador del Mundo rérape, ha’anga oĩva pe tupão hérava péicha avei ryepýpe.

Ára 28 jasypakõi jave oñepyrũ ñembo’e ojejapóva porundy ára pukukue tupãópe, peteĩ tekoha oguerekohápe ipoguýpe pe celebración de misa peteĩ ára jave.

Pe porundy ára pukukue oiko tóro ñemuña (torín), ha jeroky guasu santo patrono rérape ojejapóva.

Opávo ñembo’e tupão pegua, pe santo patrono ra’anga ojegueraha tapekuéra rupi táva ryepýpe oĩva.

Geografía[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Ko distrito San Salvador oĩ pe extremo sur gotyo irundyha tetãvore Guaira ryepýpe, Paraguái retãme.

Superficie[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Plantación de tabaco

San Salvador yvy oguereko 140 km², ha 3.483 ava oiko pype.

Densidad ha’e 24,88 avakm².

Límites[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Ko distrito San Salvador oja ãvare:

  • Yvate gotyo oĩ Villarríka, ha’éva tavaguasu tetãvore pegua.
  • Ñemby gotyo oĩ Iturbe.
  • Kuarahy resẽ gotyo oĩ distrito Borja.
  • Kuarahy reike gotyo oĩ distrito Ñumi ha Iturbe.

Hidrografía[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Distrito San Salvador oguereko ko’ã ysyry:

  • Ysyry Remansito.
  • Ysyry Yhakã Guasu.
  • Ysyry Itakuña.

Demografía[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Indicadores socio – demográficos ko tenda pegua:

  • Avakuéra imitãveva 15 arýgui 35,2%.
  • Kuñakuéra 3,1 imemby.
  • Ohohýva mbo’ehaópe 10,5%.
  • Avakuéra omba’apáva sector primario 65,37%.
  • Avakuéra omba’apóva sector secundario 7,5%.
  • Avakuéra omba’apóva sector terciario 26,3%.
  • Oñemba’apo labores agropecuarios-pe 65,6%.
  • Óga oguerekóva servicio eléctrico 89,4%.
  • Óga oguerekóva agua corriente 33,8%.

Avakuéra oikotevẽva ha ndoguerekóiva (necesidades Básicas Insatisfechas)

  • Oikéva mbo’ehaópe 8,2 %.
  • Tembipuru tasyo pegua rehegua 12,3 %.
  • Ogakuéra rehegua 39,8 %.
  • Jeikove rehegua 18,2 %.

Economía[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Tendagua San Salvador pegua omba’apo kokuépe, oñeotyvéva ha’e: trigo, takuare’ẽ, petỹ, mandyju ha parral uvas, mymba ñangareko rehegua, oĩ mybakuéra opaichagua: vaka, kavaju, kure ha kavara.

Vías y Medios de Comunicación[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Distrito San Salvador-pe umi vías de comunicación yvyháregua tuichave mba’éva ha ojepuruvéva ha’e Ruta 8 Dr. Blas Garay, ombojuajúva Villarríka rehe, tavaguasu tetãvore pegua, avei táva Paraguay ha ambue tenda tetãvore ha tetãmegua rehe.

Ambue tapekuéra uperupigua ndaha’éi tape hũ, ko’áva ombojuajupaite opahendápe.

Mba’yruveve rehegua avei oĩ tendápe, oĩháme mba’yruveve guejyha ava mba’éva.

Oguereko pumbyry rehegua Copaco ha avei pumbyry po pegua opaichagua, avei medios de comunicación, opárupi oguahẽ kuatiahaipyre tavaguasu pegua.


Transporte[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Tapekuéra oĩva ko tendápe ha’e tape hũ, itaguigua ha avei ijyvyreíva ikatúva oprogueraha opa henda rupi. Heta tenda monbyryvegua ha oguerekó tape ijyvyreíva oky guasu jave oĩ apañuái, ymave sa’ive apañuái oĩva’ekue omba’apóramo guare pe vía ferrocarril rehegua, ko’ãga nomba’apovéimava.

Ko’ã tendagua, oguereko oho haguã, upérupi, namobyrýi ha Paraguaýpe mba’yruguata iporãva ha tuicháva. Upérupi guarã oĩ mba’yruguata michĩvéva.

Cómo llegar?[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Reguahẽ haguã ko distrito San Salvador -pe, táva Paraguýgui, tavaguasu Paraguái pegua guive, oĩ Ruta 2 Mariscal Estigarribia, táva Coronel Oviedo peve, upéi Ruta 8 Dr. Blas Garay, distrito Mbokajaty del Guaira, táva Villarrica peve, ha’éva tavaguasu tetãvore pegua.

Rehovévo pe tapére 12 Km rupi ñemby gotyo, pégui peteĩ tape ijyvyreíva rupi 16 Km Suroeste gotyo, reguahẽma distrito San Salvador-pe, oĩva 28 km táva Villarríka-gui

Población[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Dirección General de Encuestas Estadísticas y Censo rupi jaikuaa San Salvador oguerekoha ã mba’e:

Avakuéra oikóva tendápe oĩ 7.553, ãvagui kuimba’e ha’e 4.030 ha kuña 3.523.

Sa vore ava rehegua ikatu jaikuaa ko’ã mba’e:

  • Tendagua 0 guive 14 ary peve 35,2%.
  • Tendagua 15 guive 64 ary peve 56,4%.
  • Tendagua 65 ohasáva 8,4%.

Avakuéra oikóva okaháre, 2.411, péicha oñemboja’o:

  • Tendagua 0 guive 14 ary peve 35,7%.
  • Tendagua 15 guive 64 ary peve 56,3%.
  • Tendagua 65 ohasáva 8,4%.

Ko’ã mba’e jaikuaa rire ikatu ja’e ko tendápe 92,98% oikoha okaháre.

Avakuéra oikóva tavaháre, 179, péicha oñemboja’o:

  • Tendagua 0 guive 14 ary peve 33,9%.
  • Tendagua 15 guive 64 ary peve 56,7%.
  • Tendagua 65 ohasáva 9,4%.

Péicha ikatu jahecha 75,44% avakuéra oikoha okaháre.

Colonias Habilitadas[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

San Salvador oguereko ko’ã colonia omoñepyrũva’ekue INDERT (Instituto Nacional de Desarrollo Rural y de la Tierra)

  • Colonia Antonio Rojas Silvera, ijyvy ha’e 2.177 ha, 89 lotes reheve, Nº 1727/66 rupive.
  • Colonia José A. Molas, ijyvy ha’e 2.000 ha, 91 lotes reheve, oñepyrũ 15/10/1938 jave.

Turismo[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Mba’e iporãva tekoha rehegua oĩ ko tetãvore Guairápe, ha péicha rupi avei ko distrito de San Salvador oĩporã oiko haguã pype pe Turismo rural ha safari silvestre rehegua.

Personajes ilustres[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Ko távape heñói karai ha’eva’ekue mburuvicha tetã Paraguáipe guare, Andrés Rodríguez Pedotti, ary 1989 jave oiktyva’ekue Alfredo Stroessner-pe, 35 ary pukukue omyakãva’ekue mbarete ha pokarẽme tetã Paraguái.

Referencia[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

  • Publicaciones del semanario “Tiempos del mundo”.
  • Geografía del Paraguay.
  • Che Retä Paraguay.
  • Datos del la DGEEC.
  • ABC Color.
  • Última Hora.