Viriato Díaz Pérez

Vikipetãmegua
Viriato Díaz Pérez
Téra teñõikuaViriato Díaz Pérez
Teñõi 21 de julio de 1894
Madrid, España
Mano 25 de agosto de 1958.
Paraguay, Paraguái
Nacionalidad España-a, okoveva'ekueParaguáipe
Área Literatura, Mbo'ehára
Educación Doctor Filosofía ha Letras-pe

Viriato Díaz Pérez ha’e peteĩva umi karai mbo’ehára aranduete oikove va’eku ñane retã Paraguáipe popa ary javeve.

Imitã ha imitãrusúpe[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Díaz Pérez eñói va’ekue Madrid 1875-pe. Ou va’ekue peteĩ ogayguára porã arandúgui. Túva karai Nicolás Díaz Pérez, haihára jekuaapýva, cronista oficial va’ekué Extremadura-pe ha avei ojapo va’ekue Diccionario Biográfico y Bibliográfico de Extremeños Ilustres; isy katu kuñakarai Emilia Martín de la Herrería, avei haihára.

Ohupyty va’ekue grado académico Doctor Filosofía ha Letras-pe pe Universidad Central de Madrid ary 1900-pe. Karai kuéra Menéndez y Pelayo, Giner de los Ríos, Moraita y Cordera ha’e va’ekué imbo’ehára katupyrykuéra.

Madrid-pe guare hekovekue[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Viriato Díaz Pérez ojeja va’ekué hetã’i heta mba’e porã ojaporire upérupi, científicas ha literarias umía rehegua. Teósofo, republicano ha orientalista ohechauka va’ekue 1895 guive oguãhe meve Paraguáipe, peteĩ tuichapajepe ha ipypukúva kuatiahaikuéra umi ha’e oñombokatupyryhague reheguápe. Ãva apytépe ikatu ja’e:

  • Algunos datos sobre la Antigua Literatura Hindia
  • La raíz an y sus significados, héra va’ekué pe tési opresenta va’ekué Congreso de Orientalista-pe, Amsterdam-pe.

1904pe katu opublika Madrid-pe, Unión Iberoamericana-pe hembiapo “Movimiento Intelectual en el Paraguay” rehegua, omboguapyhaguépe umi tapichakuéra ikatupyryvéva ojehechaukáva ñane retãme.

Imitãrusu guive ha’e omba’apo va’ekue kuatiahaikuérape umi haiharakuéra katupyry ndive generación 98-guakuérandive.

Hogayguakuéra[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Ou va’ekué Paraguaípe 1906-pe, he’ihaguéicha haihára Carlos R. Centurión, ohecharamoitégui karai político ha avei haihára paraguaigua Hérib Campos Cervera-pe, kóva oho va’ekue ohechami ichupe España-pe.

Oñemyenuhẽ va’ekue ko tetãrayhúgui ha’e oguahẽ guive oñemomba’ehague, ha ko’ápe opyta. Omenda Leticia Godoi Rivarola-re, político ha tapicha marangatu Juan Silvano Godoi rajy; chuguikuéra heñói ta’yrakuéra Fernánd ha Rodrigo, kóva katu avei papára mbarete va’ekue avei.

Museo ha Biblioteca oguerekóva karai marangatu Juan Silvano Godoi réragui ojapo hóga mokõha ohómi haguépe oñemoarandu haguã Viriato. Upe kotyguive omosarambi kane’õ’ỹre tembiapópe mbaretépe embiapo ha iñarandukue.

Hekovépe ha’e va’ekue mbo’ehára ha tetã mba’ekuaakuéra rehegua karai arandu. Ha’e Mbo’ehára va’ekue hetaiterei paraguaigua oguereko va’ekue ichuipe techaukahára ramo iñarandukuégui.

Tembiapo oñemoĩhaguépe[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Oñenombradojefe Archivo Nacional-pe;

Director guasu Biblioteca ha Museo de Bellas Artes-pegua;

Ha’e miembro Paleógrafo Comisión de Límites ojejapo haguã Bolivia-ndi.

1902 guive ha’e kuri Paraguái cónsul España-pe.

Paraguáipe ipypore[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Tetã arandukuéra rehegua tembiapo[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

1907-pe omoañete upe círculo literario hérava “La Colmena”, ombyaty va’ekue umi tapicha arandukkuéra oĩva guive tenonderã: Rafael Barret, Juan E. O’Leary, Manuel Domínguez, Arsenio López Decoud, Modesto Guggiari, Juan Silvano Godoy, Carlos R. Centurión, Fulgencio R. Moreno, Ricardo Brugada(h.), Juan Casabianca, Ignacio A. Pane, Ramón V. Caballero, ha hetave oĩhína.

1908-pe ha’e ha’e heta hendárupi ojeguereko ichupe ome’ẽhaguã conferencia a oporomoirũ haguã tembiapópe kuatiahaikuéra rupi osẽva guivépe Oguahẽ guive Paraguáipe, ko Viriato réra ojejuhu mamo tembiapo cultura tetã mba’ekuaakuéra rehegua ojejapohápe guive Paraguaýpe.

Hembiapo rupive ha’e ojejuhu va’ekue avei heta acto cultural tetã ambuekuéra rupi ojejapóvape, Argentina, Brasil, Uruguay, Estados Unidos, España, Italia ha Alemania rupi.

Ko ary guive mokõiva pa ary mbyte rupive, umi ha’e ohai va’ekue ojeheharamoite. Hetaiterei folleto ha conferencia ha’e ome’ẽ va’ekue oparupiete kuatiakuéra arandukuéra omohenda va’ekué ichupe umi iñarandúva ijyvatevéva ramo

Heta kuatiahaikuéra tetã ambue rupi ojejapóva omboguapy hembiapokue mbo’ehára ramo. Ãva apyte oĩ: El teósofo, ocultista, políglota, herakuãma va’ekue voi tekove randu rembiapokuha.

1916-pe ha’e va’ekue jokuaipy Congreso de Bibliografía e Historia-pe ojejapo va’ekue Buenos Aires-pe, omoĩhaguépe upe hembiapokue “Polibiblión Paraguayo”, omboguapy ha omohenda haguépe umi ojehaiva guive Paraguái rehegua.

Hembiapokuéra[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Ha’e omyakã va’ekue jehape upe kuatia aranduete Revista del Instituto Paraguayo.

1913-pe omoheñói va’ekue Revista Paraguaya.

1924-pe, ohai informe oficial opresenta va’ekue Sociedad de las Naciones-pe, “La cultura y la escultura en el Paraguay” rehegua.

1925-pe ohai va’ekué avei Revista del Paraguay-pe, omotenonde va’ekue upe karai investigador ha papára arandu karai Enrique Parodi.

Omoañete upe Segundo Congreso Internacional de Historia y Geografía de América, ojejapo va’ekué Paraguaýpe, 12 jasypa 1926-ramo.

1930-pe, ohai Paraguaýpe peteĩ kuatia arandu hérava “Las comunidades peninsulares en su relación con los levantamientos comuneros americanos y en especial con la Revolución Comunera del Paraguay”.

1948-pe, ijehai “La literatura en el Paraguay” rupive ombokatu va’ekue upe Historia Universal de la Literatura, de Prapoline, enciclopedia de XIII volumen oguereko va’ekue.

Díaz Pérez ha’e momoramby umi tapichakuéra arandu noveciento-rupi oiko va’ekue Paraguáipe.

Ary pahárupi[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Heta hendárupi ome’ẽ va’ekue mbohapy sa conferencia rupi.

Ombo’e va’ekue mbo’epy irundypa ary javeve umi mbo’eróga herakuã porãvéra rupi. Iñarandu pypuku rupi ha kane’õ’ỹme heta mba’e haikue ha tembiapo porã porã oheja rupive, ojeguereko va’ekue chupe karai guasúramo. Omano va’ekue Paraguaýpe jasypoapýpe 25 1958-pe.

Hesegua jehai[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

  • Cien vidas paraguayas. Carlos Zubizarreta
  • Historia de las letras paraguayas. Carlos R. Centurión

Enlaces externos[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]