Diferencia entre revisiones de «Paraguái poyvi»

Vikipetãmegua
Contenido eliminado Oñembojoapy marandu
mb r2.7.1) (bot ojoapy: be:Сцяг Парагвая
mb r2.7.1) (bot ojoapy: gl:Bandeira de Paraguai
Jehai 46: Jehai 46:
[[fi:Paraguayn lippu]]
[[fi:Paraguayn lippu]]
[[fr:Drapeau du Paraguay]]
[[fr:Drapeau du Paraguay]]
[[gl:Bandeira de Paraguai]]
[[he:דגל פרגוואי]]
[[he:דגל פרגוואי]]
[[hi:पैरेग्वे का ध्वज]]
[[hi:पैरेग्वे का ध्वज]]

Jehaipy 20:54 1 jasyrundy 2012 pegua

Poyvi Paraguái (averso). Ratio: 3:5
Poyvi Paraguái (reverso). Ratio: 3:5

Tetã Poyvi oguereko mbohapy tysýi mboyke ijojáva: peteĩ pytã (tekojoja), morotĩ (py’aguapy) ha hovy (sãso). Avei oguereko mokõi Tetã Ta’anga ojoja’ỹva: peteĩ tenondépe he’iva “República del Paraguay" (petẽi palma ha petẽi olivo ojejokuáva iguýpe ha ojeíva ojuehe yvate gotyo ombokuaaporãva peteĩ mbyja sa’yju mimbíva apu’a hovy mbytépe) ha ambue hapykuépe he’iva “Paz y Justicia” (peteĩ leõ ha peteĩ gorro frigio –he’iséva sãso-).

Ñane retãme ára 15 jasypoapy jave ojegueromandu’a Poyvi Ára. Poyvi niko tetã rechaukaha. Ipype oñeñongatu tetã rembiahasakue, tetã kerayvoty, tetã remiandu, tetã remimbyasy, tetã rembikuaa, tetã rembijerovia ha tetã rembihupytykue; amo hapópe, ipype oĩ ha ñañanduva’erã tetã rekove. Chupe jahayhuva’erã ha akóinte ñamomba’eguasuva’erã. Ipotĩmara’ỹva’erã. Araka’eve nañamongy’aiva’erã; ha tekotevẽramo, ñame’ẽva’erã ñande rekove hesehápe.

Tembiasakue

Poyvi peteĩha ñane retãmegua niko ojepuru’ypýkuri 15 jasypo guive 16 jasypoteĩ meve ary 1811-pe. Upéva niko isa’y hovy ha -yvate ha asu gotyo- oguerekókuri peteĩ mbyja morotĩ. Pe sa’y hovy oñanduka ñane retã rekosãso.


Poyvi mokõiha katu iñasãi yvytu vevére ára 17 jasypoteĩ ary 1811-pe. Kóva mbohapy isa’y oñemohendañenóva: hovy, sa'yju ha pytã.


Poyvi mbohapyha niko oguerekómakuri umi mbohapy sa’y oguerekóva ñande poyvi ko’ág̃agua: pytã, morotĩ ha hovy; ág̃akatu pe sa’y morotĩ, mbytepegua, iipemive umi ambuégui.


Poyvi irundyha katu pe ko’ág̃aite peve jaipurúva, pe isa’y jojáva: pytã, morotĩ ha hovy. Ára 25 jasypateĩ 1842 jave, omano rire José Gaspar Rodríguez de Francia, pe Amandaje omotenondéva hikuái Mariano Roque Alonso ha Carlos Antonio López oiporavókuri ñane retã poyvíramo pe isa’y mbohapýva: pytã, morotĩ ha hovy. Pytã ñanemomandu’áva tekojojáre, morotĩ py'aguapy rehehápe ha hovy ojegueroayvúvo nane retã rekosãso. Ko’ã mbohapy sa’y oipurúkuri umi ñorairõhára ohova’ekue ñane retã rérape oipysyrõvo Táva Buenos Aires-pe ani hag̃ua ho’a Inglaterra poguýpe. Upe riréma oñemboguapy hese umi guarakapa. Kóva añoite niko pe poyvi oguerekóva mokõi guarakapa ijape ha ikupépe. Ijapépe oho pe guarakapa apu’ã oguerekóva peteĩ leo he’iséva pu’aka ha peteĩ akão he’iséva tekosãso. Sa’y huguapegua katu pytã ha upépe ojehai “Py’aguapy ha Tekojoja”. Ñande poyvi kupépe niko oho ambue guarakapa oñemohendahápe peteĩ mbyja sa’yju ñanemomandu’ávo jasypópe ñanesãsohague. Sa’y huguapegua katu hovy arapýicha. Pe mbyjápe omohembe’y palma ha olivo rakã; ha ojehai “Paraguáy Retã”.

Enlaces