Julio Correa

Vikipetãmegua
Julio Correa
Téra teñõikuaJulio Correa
Teñõi 30 de jasypoapy de 1890
Paraguaype, Paraguay
Mano 14 de jasypokõi de 1953
Luké, Paraguay
Nacionalidad Paraguaigua
Área Ñe’ẽpoty
Tembiapokue Ñane mba’era’y
Guerra aja
Karaí Ulogio
Tereho yevy fréntepe
Influenciado por Manuel Ortiz Guerrero

Julio Correa ñe’ẽpapára paraguayo oháiva guaraníme.

Correa heñói Paraguaýpe (Paraguáipe) 30 jaypoapýpe 1890 jave. isy, rerajoapy Myzkowsky, polaco. Itúva katu portugués.Imitãrusurõ oheja mbo’ehao. Ha oñepyrũma omoherakuã iñe’ẽpoty 1926 arýpe.

Omokyre’ỹ ichupe ñe’ẽpapàra Manuel Ortiz Guerrero, ohai ñepyrũ peteĩ sección titulada “Dialoguitos callejeros” periódico Guaraníme, Facundo Recalde mba’èva.

Hi’akãreñói ojekuaa Guerra del Chaco jave. Ohai idioma guaraníme ojeguerohoryetereíva ha ipype ojekuaa autor, actor ha director-ha. Péicha 1934 a 1936, omosarambi iñe’ẽpoty revista Guaranda-pe, Natalicio González, mba’éva upéi oikéva aranduka Cuerpo y Alma (1943). Ary 1947, ojeapresa ijehaipýre. Guerra civil upe arýpe naiporãiete ñe’ẽpapàrape ha oñembyasy ha ndogueroviavéi mba’eve. Oñemoha’eño peteĩ quinta Lúke távape ha upèpe omano 14 jasypokõi 1953-pe.

Julio Correa ohai Karú pokã, Ñandé mbaera’ỹ, Yvy jára, Honorio Causa, Karaí Ulogio, Toribio, Pleito riré, Peicha guarante, Juyahúgui reí, Po’á ndajajokói, Po’a rusúva, La culpa del bueno ha Sombrero Ka’a.

Mombe’ur0Ò mbytépe oreko Nicolasita del Espíritu Santo (1943), El Padre Cantalicio, El borracho de la casa, avei El hombre que robó una pava (inconcluso). .

Iñangirũetel escultor rosarino Erminio Blotta, ha`eva ciudadano honorario República del Paraguay-gua.

Imitã ha Imitãrusurõ[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Ou peteĩ familia oñemohenda porãvagui tavagua mbytépe, ha oiméva kuri post guerra del ‘64 al ‘70 sociedad paraguaya oikuaa ko’ã àrape, Correa ha’e, pe hemiandu oikuaaukàva oñandú ha ohechaháicha, ñoha’angápe ojepytaso ijehai ojehchakuaàva pe ojeheróva arte dramático paraguayo ha teatro en guaraní rehe ojekuaa ichupe,omba’apòva tavaygua remiandúre (corte social).Ou brasileño ruguýgui. Itúva oñorõriãirõ va’ekue guerra del Paraguay-pe, opa rire la opyta upe yvy pytãme ambue patricio mbytépe... Péicha Paraguái ohasa jey upe fenómeno mestización colonial.

Okakuaa pueblo oñe’ẽva guaraní, campesino a operario-kuéra mbytépe,ha upe época guive, oñepyrũ ojopýha ichupe kyre’ỹ, ohechávo mba’eichaitépa ikatu ojesobrevivi.. Oñandúma upèi ikaria’y rire umi gente remaindu, péva ñoha’angápe avei ñe’ẽpoty acción socia-pe.

Hogaygua[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Omenda Georgina Martínez ndive, actriz katupyry, omopyenda compañía teatral hendive oikundaha tetã Paraguái pukukue, oguerahávo imarandu oikuaaukávo tekojoja’ỹ ojeipysóva latifundio ndoikóiva ha explotación ymaite guive oúva ha péicha ogueru consecuencia naiporãmbáiva, yvy jeguereko’ỹ chokokuépe guarã ha umi chokokue remiandu ha ojehekúiva ichuguikuéra umi patron, capataz ha mburuvichakuèra imbaretevéva upe tendáre-gui.

Hembiasakue[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Walter Wey, ha’èva investigador brasileño katupyry, omoha’anga kuaáva polifacético Correa-pe he’i: “Opavave oikuaa ha oguerohory Julio Correa-pe ha’éva ñe’ẽpapàra, dramaturgo, empresario, rematador, negociante, omombe’u kuáva umi káso oporombopukáva ha oñohëva ijehaípe umi venenos político ha literario rupive?.Oiméne ko’ã víctima, kuimba’e ha kuñanguéra ndohóiva ha noñemomba’èiva talento omoheñòiva ñe’ësyrýpe umi verso satírico, heta jey umi itie’ỹva (pornográficos),araka’eve ndojepublikàiva, pero mayma oikuaávade memoria. Oñehendurõ Correa orecita jave atýpe, calle Palma eskína térã quinta Lúke-pe, omoañete iporãitereíha hekovépe...Upéva rehe heta ojeiko hapykuéri ha ojegueraha ka’irãime, omohyvatã peve saña de venganza umi ndocha’éiỹva remiandu.. Pèicha avei, jepopete ha guerohohory oï pueblo omokyre’ỹva, ha Julio Correa oipyhy hape haihàra ramo jejoko’ỹme.. Omoheñòi teatro guaraní, ha’e pe ombopytasóva, ha péicha ha’e mejor actor. Oñandu umi apañuãi Paraguáipe orekóva yvy rehe omoherakuã mba’èichapa oñeme’ẽ, ohai Justo Pastor Benítez, paraguayo oike reíva yvy naimba’èivape. Correa, oñandu umi mba’e añeteguáva, omotenonde lucha yvy rehe, ombohovái latifundio pytaguáva ha nacional pu’aka ha kyhyje’ỹme. Hóga kakuaa oikóha Lúkepe, ndorohechái ni peteĩ aranduka. Ohasáva pe okẽ ojerematada mbohapy eje mbarete (Fe en Franco ha Febrero) upéicha omotenonde partido febrerista, ¨ poyhu hese, ikatu ojejuhu ryguasu sálape térã umi kure kotyguahẽha rehe ojepovyvy, pero ndaha’èi poeta. Julio Correa rógante, ha’e niko peteï poeta sin cultura ha, interesante-véva, ndojepy’apyete hekovèpe.Umi ñe’ẽpoty lengua española-pe ombyaty ary 1945 ramo,ombohéra Cuerpo y Alma,ombotýva peteĩ època ha oipe’àva hokẽ tape pyahúpe, oensancháva Hérib Campos Cervera, ohaívo introducción de la "literatura de vanguardia".

Péva Campos Cervera, ¨iñirũete generacional, ohupytýva upe visión orekóva gran dramaturgo: “..Correa ha’e gueteri pe omoheñòiva imágen medio social ojehasáva ha pèicha umi problema ojeguerekóva; oguerúva mboriahu, yvy, tuguy ha celos..". Jeiko asy ohasáva pueblo, ha ohekáva ome’ëvo tesakã pytũme, ombohapéva tekosa’ỹ (libertad). Ñande pueblo oñandu Correa péichaha: tangahecha ramo esperanza ndikatúiva oñemboyke.; oñandu pypuku umi mba’e oiko’õva, avei vy’a ha tory oipysóva, heta ohayhueterei ichupe ñoha’anga jehechaukápe. Péicha Correa ndaha’èite omoheñòiva personaje; ha’e oike upe escena-pe vy’a ha manóme umi mba’e yvypóra ohasáva heko potĩ ha oñemo’ãvape ( humanísimos).. Estampa transfigurada Julio mba’éva, oho pasión gotyo, cha’eỹ omopyendàva jehaìpe, umi mba’e imarangatúva poriahuverekòpe, iñe’ẽ oryrýi oñatõi ñeko’õme, okororõ térã hasè, oñembojojávo hendaitépe temiandu oñemboaóva apopyrãme osobrevivi agua.

Hembiapokue[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Heta producción dramáticaorekóva Julio Correa oikéva:

  1. “Ñane mba’era’ỹ” (“Lo que no puede ser nuestro”)
  2. “Guerra aja” (“Durante la guerra”)
  3. “Karaí Ulogio” (“Don Ulogio”)
  4. “Tereho jevy fréntepe” (“Regresa al frente”)
  5. “Pleito rire” (“Después del pleito”)
  6. “Péicha guarante” (“Así nada más”)
  7. “Sandía yvyguy” (“Sandía enterrada”)
  8. “Karu pokã” (“Poco comer”)
  9. “Honorio Causa” (“A causa de Honorio”)
  10. “Po’a ndajajokoi” (“A la suerte no se la detiene”)
  11. “Sombrero Ka’a” (expresión guaraní-española que designa al amante de la amada de una persona),entre otras.

Hembiasa paha[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Omano 14 jasypoapy 1953 jave itáva Lúke-Paraguái, tavaguasu capital rire heta ary oiko upe ógape. Péva “óga kakuaa” imandu’áva Wey ko’ágãite héra “Museo Julio Correa”.

Joaju okapeguávandi[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Joaju hyepyguávandi[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]