Refugio Karapa

Vikipetãmegua
Entrada al refugio

Refugio biológico de Karapã oĩ tetãvore Kanindejúme, Paraguái, margen derecha ysyry guasu Paraná-gui, ha’ehína umi poapy ojeporavóva reserva ecológica-rã Itaipú ohejáva, kóva ha’e represa tuichavéva arapýpe, Paraguái ha Brasil pa’ũme oĩva. Ko tenda opyta 260 km táva Ciudad del Estegui. Oiko ary 1984-pe ha oguereko 3.250 ha.

Geografía[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Ijerére oĩ heta yvyty ha yvy ipyko’ẽvaipáva ojupi térã oguejýva, yvy rehegua ha’ehína pe ojeheróva latosol pytã oho ñai’ũ gotyo.

Clima[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Árapytu katu haku, he’õ ha hakuvo oguerúva pe ojeheróva subtrópico mesotermal húmedo. Okykue ary pukukue ha’e 1.300 mm. Pe cuenca hidrográfica ysyry guasu Karapã oiko heta ysyry michĩveva tetãvore Kanindeju (Paraguái) rupi oĩva.

Vista del parque

Fauna y flora[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Ka’aguyita ko refugio Karapã megua oiko ojuajuhápe heta ka’aguy’ive, avei umi ñanandy yvate, umi ka’aguy ñepyrũ pe tendápe oĩvavoi ha ysyry ykeregua. Yvyrakuéra hetave oĩva ha’e: Tabebuia, Peltophorum dubium ha Cedrela fissilis.

Mymbakuéra pa’u megua heta oĩ umi ikatuvahína opa ha ko’ãva ha’e: Lobo de agua (Lutra longicaudis), kure ka'aguy (Tayassu tajacu), so’o’uha pa’úme Felis, ãva ha’e mymba ou ha ohóva, ndaha’éiva uperupiguaite. Upéicharamo jepe pe tenda hérava área de embalse de Itaipu, 61,4% oĩ ko ysyry guasu Karapã ha ijerére.

Infraestructura y uso del refugio[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Ko refugio oguereko ogaita ikatuhápe oiko umi tapichakuéra omba’apóva ha avei umi técnico oipytyvõva pe tendápe.

Objetivos generales del refugio:


  • Estudio de la situación ambiental de la cuenca hidrográfica del río Carapã.
  • Estudio de la mastofauna, avifauna e ictiofauna.
  • Estudio de la formación florística.
  • Estudio de las condiciones físico-químicas del agua.
  • Estudio de las condiciones climáticas.
  • Estudios edafológicos.
  • Aspectos sociales.
  • Análisis y clasificación del ecosistema para su encuadramiento dentro de una categoría conservacionista.

Lago de Itaipu[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Exuberante vegetación y detrás el Lago de Itaipu

Ko reservare ojere pe ypa ojapova’ekue omba’apo ñepyrũramo guare pe usina de Itaipu. Oikóramo ary 1982-pe, hetaiterei mba’e ojapova’ekue umi pokõi pa pokõi municipalidad oĩva ijerére. Ko ypa japopyréva ha’ehína oĩva umi tuichavéva apytépe arapýpe, oguereko 29 millones ha 200 km ipukukue. Ojeipapátarõ umi bahías, ensenadas ipukukue oguahẽta 1.400 km.

Ko ypa oiko rire ndaha’éi iñambuéva pe tenda yvýpe añonte, avei iñambue heta mba’épe. Kokue pegua,ha’eva’ekue omongarúva chupekuéra oñepyrũ ome’ẽ pa’ũ pe ojeheróva actividad turística. Hetaiterei hendápe oñepyrũ ojejapo jejahu renda (playas artificiales) ha oĩháme avei opaichagua ñembosarái ýpegua.

Zonificación[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Ojeikuaa porã rupi aporeko ko’ãga ojeipurúva ko tenda oñemboja’o heta hendápe ikatuhaguáicha oñemba’po hese iporã ha ko’ẽ ko’ẽre oĩporave hagua.

Zonas de uso especial: tenda michĩva hákatu oguereko tuicha mba’éva ha ikatuýva ojei, ko’ãva ha’e umi oficina, hospedaje, restaurante, pista de aviación umía.

Zona de uso extensivo: ko’ápe ikatu oguahẽ mayma tapicha ohóva oñembokatupyry ha ohecharamo (senderos interpretativos y autoguiados, senderos "cross country", ha ambue mba’e.

Zonas de uso intensivo: kóva hae umi paisajes sobresalientes ha ikatúva jaipuru ñembosarairã, oĩ (áreas de camping, centros de visitas ha miradores panorámicos).

Zonas de Recuperación y Amortiguación: ãva omba’apo omoĩpora hagua umi mbae’e iñambue’imíva térã umi mba’e oñembyaíva, ko’ã mba’e oikove umi tenda oĩhápe oikóva ava ijykére.

Zona de Núcleo: kóva katu ha’e tenda ojepoko’ýha téra umi sa’i oñembyaiva’ekue (comprende tres núcleos bien diferenciados y característicos del lugar).

Ko reserva ecológica oguereko oñema’ẽha, ikatuhápe ojehecha tuichakue ka’aguy , avei y guasu oikova’ekue pe embalse ejapo rire. Ojehe’apávo ko’ã mba’eporãita (recursos de vegetación, agua ha topografía) ome’ẽ ko tendápe heta mba’e iporãitereíva.


Enlaces externos[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]