Eho kuatia retepýpe

Síki jerovia Pindoráma-pe

Vikipetãmegua
Manmohan Singh táva Palácio da Alvorada, Pindoráma-pe

Sikh-kuéra Pindoráma retãme ha'e peteĩ minoría religiosa ha oje'e oĩha 300 sij rupi oikóva ko tetãme.[1][2]

Siglo XX ñepyrũme

[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Umi sij brasileño oñepyrũ oguahẽvo umi inmigrante sij ypykue oñepyrũvo sa'ary XX. Ko'ã inmigrante ou Brasil-pe ohekávo oportunidad económica iporãvéva, ha oñemohenda tenonderãite tetã sur gotyo, estado brasileño Paraná-pe. Ha katu hetave sij oho Pindoráma-pe og̃uahẽ hag̃ua Arahentína-pe.[3]

Umi sij Amérika Latína-pe, oimehápe Brasil, ha'e tema de investigación académica avei. Ikuatiahaipyre "Sijs en América Latina: Viajes entre la diáspora sikh", Swaran Singh ome'ê peteî jehechapyrã aty guasu tembiasakue ha cultura sij-kuéra región-pe. Singh investigación omomba'e guasu umi desafío ombohováiva sij Amérika Latína-pe oñongatúvo tradición religiosa ha cultural avei oike sociedad anfitrión-pe.[4]

Síki jerovia ojekuaa ojepytasógui joja ha tekojoja social rehe, ha komunida sij Brasil-pegua omba’apo omoherakuã haguã ko’ã mba’eporã ikomunidad ryepýpe ha sociedad brasileña tuichavévape. Ary 2018-pe, peteĩ delegación sij brasileño-kuéra oho Templo de Oro-pe, Amritsar, Índia-pe, ojerure haguã igualdad de género comunidad sij ryepýpe. Ko delegación-pe oime kuimba'e ha kuña, ha ojerúre ojeipe'a haguã umi restricciones kuñanguéra oparticipa haguã algunas ceremonia religiosa sij-pe.[1][5]

Demografía rehegua

[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

La mayoría umi sij Pindoráma-pe ha'e comunidad 3HO térã migrante punjabi, oúva oportunidad de negocio rehe. Umi ñemoñare generación inmigrante tenondevegua tuicha omenda okápe cultura ha religión-gui ndaipórigui peteĩ población sij tuicháva.[1]

Pe komunida sij oĩva Pindoráma-pe omoĩ heta gurdwaras, térã tenda ojeadorahápe, tetã tuichakue javeve. Peteĩva umi gurdwara ojekuaavéva ha'e Shri Arjun Dev Sahib Gurdwara táva São Paulo-pe, oñeinauguráva ary 1987. Ko gurdwara ha'e peteĩha ha tuichavéva tupao sij Brasil-pe ha oiko chugui peteĩ mba'e ohechaukáva komunida sij oĩha tetãme.[6]