Eligio Ayala

Vikipetãmegua
Eligio Ayala
Téra teñõikuaJosé Eligio Ayala
Teñõi 4 jasypokõi ary 1879-pe
Villarríkape, Paraguái
Mano 25 jasypa ary 1930-pe
Mbuyapey
Nacionalidad Paraguái
Tembiapokue Parundy aranduka

José Eligio Ayala heñói Mbuyapeýpe, tetãvore Paraguarí irundy jasypakõi ary 1879, peteĩ español hérava Mariano Sisa ha ambue paraguaya Manuela de Jesús Ayala. Ijoyke’y ikõingue hérava Emilio de Jesús Ayala ha Eliseo ru joyke’y, Juan Pablo, Juan Bautista ha Manuel Sisa. Abelardo ru, ña Rosaura González memby ha Anastasia, Candelaria Duplán memby.

Su Vida[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Eligio Ayala oguereko yvy mymba renda, vaka kamby me’ẽha ndive, kavaju, ryguasu ha kure, avei kokuenoñeñotyhame ka’avokuéra.

Oñemoarandu ñepyrũ itávape ha upéi oho Paraguarípe. Ary 1897 oike Colegio Nacional de la Encarnación, oĩháme itúva joyke¡y José del Rosario Ayala, omotenondéva upe mbo’ehao, kóva ome’ẽ chupe pa’u omomgakuaa hagua imba’ekuaa, ome’ẽ chupe viru mbo’ehaópe guara, itúva ndaikatúi rupi.omohu’ãvo pe tercer curso, ova Paraguaýpe oike hagua Colegio Nacional de la Capital-pe, omohu’ã haguépe ñemoarandu mitãrusu mbo’ehaópe, oñeme’ẽ haguépe chupe peteĩ beca del gobierno.

Omohu’ã rire mbo’ehaópe oho omba’apo clasificador de documentos oficiales en el Archivo Nacional ha oike avei Facultad de Derecho y Ciencias Sociales-pe, upépe ha’e omotenonde pe Centro de Estudiantes mbo’ehao pave megua ary 1903 jave.Oiko chugui upépe doctor en Derecho ha Ciencias Sociales mokõipa mokõi jasypakõi ary 1905 jave. Oñembokatupyryve aja avei oñepyrũma opombo’ema, matemáticas ha historia mitãrusu mbo’ehaópe.

Ary 1911 jave oho Buenos Aires guive (oikoha oñemosẽ rire hetãgui) Europa-pe oñemoaranduvévo, oike oikumby porã hagua filosofía, economía, estética ha filosofía del Derecho, Universidad de Heidelberg, Alemania-pe, avei Zurich, Suiza-pe. Oĩnguévo Berlín-pe ohai aranduka hérava “Evolución agraria en Inglaterra” ha “El Paraguay visto desde Europa”. Opávo jasyapy ary 1920, oho rire España, Portugal ha oukuévo jeýma oikoími Argentina-pe, oguahẽvo Paraguáipe ha’emava’ekue mitãrusu mbarete ha ikatupyryetereíva.

Su Gobierno[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Tendota Eusebio Ayala osẽvo, ivaitereirõ guare ary 1920 ha 1925 rupi, Eligio Ayala Congreso Nacional rupive ojupi tendotáramojasyrundy jave ary 1923-pe, péicha oñepyrũ oĩporãjey heta mba’e ñorairõ'i rire 1921 ha 1922 peve ha oñepyrũ ohoporã jey virukuéra rehegua tetã megua (finanzas públicas). Jasykõime ary 1924, aty guasu chovykuéra apytépegua (Convención Liberal) omõi chupe candidato presidencia tetã Paraguáipe guara ha ijykére ojepytasótava Manuel Burgos, ko’ã mokõi karai katupyry oho jehesaporavo haguame (elecciones nacionales) upe ary jave oikotávape.

Pe ára papokõi jasyapy ary 1924 jave, Ayala osẽ pe tendotáramo he’ívo: “Aguije heta peme’ẽ haguére chéve pa’u amotenonde hagua ñane retãme. Heta añeha’a ha amba’apo ani hagua pomotĩ hasyetereirõ jepe ko tembiapo. Congreso Nacional upe rire ogueraha karai katupyry Dr. Luis. A. Riart-pe tendotáramo.

Karai Eligio Ayala katu oho pe jeporavo apytépe (elecciones presidenciales), ápe ndaipóri ombohovakéva chupe ha péicha ojupijey tendotáramo tetã Paraguáipe oguahẽvo pe ára papo jasypoapy jave ary 1924.

Ko mokõiháme ojupi rire tendotáramo Paraguái tuichaiterei oñakãrapu’ã, oĩ rupi heta mba’po, pytaguakuérape oho mba’repy opaichagua ha pirapire rehegua oho porãiterei tetã ryepýpe. Umi tapicha oipurukava’kue viru tetãme ary 1871 ha 1872 rupi ndivekuéra oiko peteĩ ñomongeta guasu ikatu haguáicha oguahẽ peteĩ ñe’ẽme araka’e térã mba’éicha oñeme’ẽta chupekuéra iviru; Universidad Nacional-pe oñeme’ẽ omba’apo hagua oikuaaháicha ha oĩporã haguaícha; Facultad de Ciencias Físicas ha Matemáticas oñepyrũma avei omba’apo; oñemboguapy kuatiápe umi ojeheróva tratados Díaz León-Gutiérrez, Bolivia ndive ha Ibarra-Mangabeira Brasil ndive, ombojuajúva pe tratado 1872-pe guare. Arzobispado de la Asunción avei oñepyrũ omba’po. Oĩ Sajonia pe Arsenales de Guerra y Marina; oñemopu’ã pe Escuela de Aspirantes a Oficiales de Reserva; Escuela de Agricultura avei; ha pe ñorairõ oikopotaite jave Chaco ryepýpe ojejogua umi hérava cañoneros “Humaitá” ha “Paraguái” ha heta mba’e ikatútava ojepuru ñorairõhápe. José P. Guggiari ojupírõ guare tendotárõ ary 1928 jave Eligio Ayala ohojey Ministerio de Hacienda-pe. Ha’e avei ojapo parundy aranduka opa mba’e rehegua.

Obras durante su gobierno[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Oiko pe Ley de Creación, Fomento y Conservación de la pequeña propiedad agropecuaria. Avei pe Ley de Accidentes de Trabajo, además de otras relacionadas con Pensiones y Jubilaciones. Ary 1924 ha 1926 jave ojegueru hetaiterei mba’e ojepurúva kokuépe (arádo, tractor, cultivadoras, sembradoras, ha oĩvéva. Karaikuéra Londres-gua omboguapy kuatiápeumi oipurukávava’ekue viru tetã Paraguáipe ary 1871 guive.

Trayectoria Política[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Oñepyrũ omba’apo juez en lo Civil-ramo. Ñepyrĩrã oĩ avei fiscal del Crimen ary 1907 rupi. Oiko chugui ñepyrũrã diputado tetã Paraguáipe Partido Liberal rupi ary 1908 jave. Ko’ápe omotenondeva’ekue Cámara de Diputados pe mokõipa mokõi jasyrundy ary 1910 jave. Ha katu oikova’ekue heta mba’e ha umíva omondo chupe ohosete rupi tetã Argentina-pe.

Su polémica muerte[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Eligio Ayala omano peteĩ apañuái guasu oikova’ekue oĩháme peteĩ mitãkuña hérava Hilda Diez (omba’apóva hendive ha avei imborayhu jára) ha avei karai Tomás Bareiro. Heta oĩ he’íva mba’épa térã mba’éichapa oiko hákatu mavave ndoikuaa porãi oikova’ekue. Juzgado del Crimen omoñepyrũ jeporeka hesegua, kuñataĩ Hilda ha’ñomi ohecha oikova’ekue, kóva omombe’ukuévo nomyesakãi jevy mba’eve, he’i péva ha amóva ha ho’a heta ñe’ẽreíme.

Kóicha oiko omombe’u haguéicha mokõipa aravo ha mbohapypa aravo’i, arapo mokõipa mbohapy jasypa ary 1930 jave.

Karai ministro Eligio Ayala oho Hilda Diez rógape, oikóva peteĩ óga michimívape ome’ẽva’ekue chupe kóva tape Manuel Domínguez ha Samuhú Pere ári (ko’ãga Juan de Salazar ha Boquerón). Ayala ombota okẽ, Hilda ndoipe’a pya’éi okẽ mba’echa rupi ndohe’éiri, ombota jevývo pe okẽ ijuruvy’imi, upépe oike óga ryepýpe ha ohecha karai Tomás Bareiro-pe okañynguévo peteĩ ao ñongatuha kupépe. Bareiro oñepyrũ ombokapu imboka Smith Wesson, 38, ojapívo Ayala-pe ijyvápe,inambípe ha ambue oike hyére. Ayala, ho’ávo yvýpe huguepáma oguenohẽ avei imboka, Colt, 38, ha ombokapu irundy jave, ojapi avei Bareiro-pe. Kóva, hete ruguypámavo oñanise óga kupe gotyo, hákatu ndaikatuvéima, omanógui upépe. Ayala avei oñorairõ ponóike omano opu’ã ha oho mbykymi Belvedere gotyo, ojupi peteĩ mba`yru guatápe (taxi) ojerurévo mba`yrumboguahárape oguerahami hagua chupe tasyo Masi Escobar-pe.

“Añorairõ aravo hasýva”, ha’evaekue ñe’ẽpaha he’ivakue Ayala. Oñe’ẽmbareíma, hete huguypa pota rupi. Omanorai heta aravo tasyópe. Hendápe oĩvakue tendota Guggiari, iñirũ umi aravo vaiete ohasava’ekuépe. Eligio Ayala omano parundy aravo ha papo aravo’i jave mokõipa irundy jasypa ary 1930-pe. Péicha, peteĩ ñorairõ mborayhugua mitãkuña ome’ẽva Bareiro-pe, karai omba’apo’ýva ha Eligio Ayala, omohu’ãva’ekue karai ministro rekove.

Referencias[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

  • Diccionario Biográfico "FORJADORES DEL PARAGUAY", Primera Edicción Enero de 2000. Distribuidora Quevedo de Ediciones. Buenos Aires, Argentina.

Enlace externo[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]