Luis de Bolaños

Vikipetãmegua

Luis de Bolaños (Bolaños de Calatrava, 1549- Buenos Aires, 1629)

Ateneo de lengua y cultura guarani onohẽ yvytu pepóre ko kuatiañe’ẽ oñehesa’ỹijohápe Avañe'ẽ jehai yma. Ko tembiapo ijetu’u ha hypy’ũvape omba’apókuri heta mbo’ekuaahára katupyry Ateneo-ygua, oñemoarandujeýva hikuái ko’ág̃a peteĩ mbo’esyrypavẽme. Umi mbo’ekuaahára oñembyatýkuri heta jey omoñe’ẽ ha oikũmbývo tembiapo hérava “Oraciones y Catecismo de Fray Luis de Bolaños”, ha’éva jehaipyre itujavéva ñane Avañe’ẽme ha ijatyhápe: “Doctrina Cristiana en Lengua Guaraní, Padre Nuestro, El Ave María, Credo, Mandamientos de la Ley de Dios, Mandamientos de la Santa Madre Iglesia, Sacramentos, Acto de Contrición y El Alabado”. Upévare, Bolaños-gui oiko Guarani haihára ypykue, ha’égui upe ohai’ypyva Avañe’ẽme.

Ko’ã tembiapo ohaíva’ekue Fray Luis de Bolaños niko osẽ ñepyrũ ary 1607-pe ha jaikuaaháicha upérõ Guarani oñeñe’ẽ ha ojehaiva’ekue ambue hendáicha. Aipórõ, iporãva’erã jaikuaami mba’épa ojapókuri mbo’ekuaahára ATENEOygua Fray Luis de Bolaños rembiapokuére. Añetehápe, ha’ekuéra omoñe’ẽjey ha oikumbývo upe Guarani tuja oñeha’ã -ikatuha peve- ombohasa Bolaños jehaikue, Guarani pyahuvévape; ja’eporẽsérõ, Guarani ág̃a ñañe’ẽvape.

Tapicha omoñe’ẽva ko tembiapo guasu katuete ohechakuaáta mba’éichapa ñane avañe’ẽ iñambuékuri hekove pukukuépe. Ndaha’éi peteĩ Guarani ñe’ẽnte pe ymaite guive ha ko’agaite peve ojepurúva. Nahániri. Guarani, opaite ñe’ẽtéicha, okuchu, oñemongu’e, oñemomýi ha oñemoambue. Ko mba’e Guaraníre ojehúva ohechauka avei ñandéve ñane avañe’ẽ hekoveha, ndaha’eiha peteĩ ñe’ẽ omanómava térã omanombotáva.

Ko kuatiañe’ẽ ohechauka avei opavavépe Ateneo de lengua y cultura guarani oñepyrũha oipykúi ambue tape, ohekávo ñane avañe’ẽ rapo. Oje’evavoíngo jaikuaáro ñande rapo jaikuaaporãha avei mávapa ñande.

¡Vy’apavẽ! Mbo’ekuaahára Kalo Ferreira ha iñirũnguérape ogueropojáire ñandéve ko kuatiañe’ẽ porãite ha iñarandúva.

Ñe'ẽnondegua[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Iñapyse tembiapo peteĩha Hai'ymakuaaty (Filología) Guaranímegua ojapova’ekue temimbo’e oĩva Mbo’esyrykatu (Post-grado): Mbo’erekokuaahára (Maestría) Guarani Ñe’ete ha Rekópe. Ko tembiapo rupive, omboguatáva Ateneo, oñehesa’ỹijo “Oraciones y Catecismo de Fray Luis de Bolaños”, oguerekóva ipype: “Doctrina Cristiana en Lengua Guaraní, Padre Nuestro, El Ave María, Credo, Mandamientos de la Ley de Dios, Mandamientos de la Santa Madre Iglesia, Sacramentos, Acto de Contrición y El Alabado”.

“Doctrina Cristiana de Bolaños” oñemyasãi ary 1.607 ha ombojoapyve upéi Antonio Ruíz de Montoya, ary 1.640, “Catecismo de la Lengua Guaraní” rupi. Upéicharõ jahechakuaa oguerekoha ary 400. Heta ñe’ẽ guarani ymaguare oĩva ipype ndojepuruvéimava ha upévare osẽ ko tembiapo omyatyrõva umi ñe’ẽ ymaguare ko’ág̃agua ndive.

Og̃uahẽma ára pyahu Avañe’ẽ momorãvo, ndaha’éiha oĩreíva ñane retã Léi Guasúpe. Ojehechauka Guarani ñe’ẽ ñanemoaranduha ha ára vai ohasava’ekue ha’éntemaha mandu’aha. Ko tembiapo katuete oipytyvõne opavave oikuaaséva Guarani ruguaite ha upekuévo tokakuaa avei hendivekuéra ñane Avañe’ẽ.

“El Catecismo en Lengua Guaraní” Bolaños rembiapo oñembopyahu jey imombe’úpe Nicolás Yapuguai rupi, ary 1.724 ha oipytyvo ichupe Paulo Restivo. Bolaños rembiapo ha’e Haipy peteĩha guaranimegua ojekuaa’ypýva. “Sínodo” Paraguaygua, omotenondeva’ekue Fray Martín Ignacio de Loyola ha ñane retã Sambyhyhára Hernadarias, omoneĩ pe “Catecismo Bolaños mba’éva, añóramo ha opavave Paraguái ha Río de la Plata-pe g̃uarã.

Ko tembiapo rupive, ikatúma ja’e temimbo’ekuéra oĩva Mbo’erekokuaahárape omboguapymaha herakuéra Guarani ñe’ẽre ha márõnte nomanomo’ãi.

Fuentes[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

  • David Galeano Olivera, Ateneo de lengua y cultura guarani