Salvador Jovellanos

Vikipetãmegua
Salvador Jovellanos
Período de gobierno - República del Paraguay: 18 jasypakõime 1871
25 jasypateĩ 1874
Predecesor: Cirilo Antonio Rivarola
Sucesor: Juan Bautista Gill
Fecha de nacimiento: 31 jasypakõ 1833
Lugar de nacimiento: Asunción
Fecha de fallecimiento: 11 jasykõ 1881
Lugar de fallecimiento: Buenos Aires
Profesión: Político

Salvador Jovellanos kóva ha’e mburuvicha Paraguay-pe oiãsãmbyhýva 18 jasypakõi 1871 25 jasypateĩ 1874 peve.

Hekove[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Salvador Silvestre del Rosario Jovellanos Guanes heñói tavaguasu Paraguaýpe Asunción péva 31 jasypakõi 1833 jave. Imitãrusueterei osẽ tetãgui, Don Carlos Antonio López tiempo-pe, oiko haguã Buenos Aires-pe, upépe omenda ha omopyenda hógapy.

Ijeike política-pe[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Oime miembro Asociación Paraguaya ramo, ojekuaa ichupe 28 jasypakõi 1858 arýpe. Ofirma peteĩ acta asamblea oñemotenondéva 1 jasyapy 1865 guive ha péva 24 jasyrundy upe arýpe omonéĩ documento ojerurehápe gobierno argentino autorización ogueraha haguã realidad pmboguatáva Legión Paraguaya. Oike upe Asociación-pe hendive Otoniel Peña, omonéĩ hikuái ichupe socio ramo ha péva oñembyatývo comisión directiva 18 jasyteĩ 1865 jave.

Ñeguahẽ jey[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Jasyteĩ mbytépe 1869 jave, oreko jave umi marandu Asunción oñeipepirũ tetãme oikéha fuerzas aliada-kuéra, upérõ Jovellanos ou jey Paraguáipe, oreko treinta y seis ary, hendive Juan B. Gill, José Decoud, Juan Antonio Jara, Carlos Loizaga, Benigno Ferreira, Cayo Miltos ha ambue tavayguakuéra oñeñandu “expatriado-icha”.

Upe 25 jasyteĩ 1869 jave, oiméma tavaguasúpe, ofirma peteĩ mba’ejerúre , omondóva fuerzas aliadas-pe, ogarantisáva omoheñói haguã peteĩ gobierno provisional umi ciudadano paraguayo ndive. Péicha 25 jasyapy 1870 jave oime héra umi omyakãtáva Gran Club del Pueblo apytépe, omyakãva Dr. Facundo Machaín. Jeporavo oikóva diputado constituyente-rã, oikóva 3 jasypoapy ko arýpe, ojeporavo distrito Catedral orekóva 302 vóto.

Comisión de negocios constitucionales-pe oike, omba’apóva Constitución jehaípe ha oime ambue tembiapópe ha’éva peteĩ léi jeporavorã apópe, ha ambue ohechávo umi atribución comisión permanente-pe.

Omano Buenos Aires-pe, 11 jasykõi 1881 jave.

Tetã sãmbyhy[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Omano rire vicepresidente Cayo Miltos, 7 jasyteĩ 1871 jave, Senado oiporavo ichupe upe tembiapópe ha, õhejávo presidente Rivarola tetã sãmbyhy, ojupi ha’e Presidencia de la República ñesãmbyhýpe 18 jasypakõi 1871 ha 25 jasypateĩ 1874 jave, ha hendive oipyhy situación vaiete ohejáva Rivarola tetã ñapymíme.

Omoirũva’ekue heta mba’épe karai Cirilo Antonio-pe, hendive oime kuri ministro de Guerra y Marina-pe, 25 jasypateĩ, ministro del Interior 12 jasyrundy 1871 ha upéi 15 árape upe jasy ha arýpe avei oike Cámara disolución –me ha oporohenói Congreso-pe. Upéicha oheja presidencia vicepresidente Juan Bautista Gill-pe ha osẽ omba’apo voluntario ramo ojeexilia tavaguasu Buenos Aires-pe.

Oisãmbyhy jave tetã ofirma Tratado de Paz y Límites Loizaga – Cotegipe, péva Brasil ha Uruguay ndive, avei extradición, tekoayhu, comercio ha navegación (ohundívo ñande yvy amo río Apa ha Blanco gotyo, avei Amambay oiméva kuarahy resẽ gotyo yvy).

Aveil Uruguay ndive ofirma tratado de paz. Peteĩ empréstito pyahu orekóva 2.000.000 libra okontratáva Londres-pe, ijojáva térࡏ ivaivéva consecuencia ambue, 1871, péva noguahẽi Paraguáipe péva 124.000 libra, avei ndoikpeiva arca fiscal-pe, sino oipiro umi mburuvichakuéra upe jave oiméva. Upe deuda ojesalda 1961 arýpe ae.

Omopu’ã peteĩha línea de tranvía, ohasáva umi tape tavaguasu rupi ohasáva. Kóva osẽ puerto guive ha ojupi Colón rupi ha oguahẽ Palma ha Independencia Nacional peve, ojere calle Libertad-pe, ko’ágã ojekuaáva Eligio Ayala ramo, ha péicha oguahẽ terminal peve ha’éva estación de ferrocarril.

Hembiapo[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Jovellanos oheka py’aguapýpe omohenda administración pública. Ojapóvo pavimentación umi tape Paraguaýre; omoheñói Consejo de Instrucción Pública y de la Oficina de Inmigración ha Juntas Económico- Administrativas tetã okára gotyo ha omopyenda, avei, upel reglamento Policía orekóva ha omohenda renta general omoñepyrũvo.

Peteĩ apañuãi orekóva Jovellanos igobierno jave ha’e kuri joaju orekóva ambue mba’e nomohu’ãiva omano rire Don Carlos Antonio López ha upéi opytáva pendiente posguerra del 70 rire. Péva peteĩha ñepysãnga orekóva ha ohecháva ko gobierno ha’éva tropa argentina oikéva Villa Occidental guive 29 jasyteĩ 1872 jave.

Hembiasakue Política-pe[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Oime kuri Convención Nacional Constituyente 1870-pe. Omba’apo umi cargo orekóva Ministro de Guerra ha Marina ha Ministro del Interior ramo. Ha’e omopyenda Asociación Nacional Republicana (Partido Colorado).


Tenondegua:
Cirilo Antonio Rivarola
Presidente de Paraguay
1870-1870
Riregua:
Juan Bautista Gill