Ñe'ẽ'asa

Vikipetãmegua
Rosetta ita ha'e peteĩ ita vorekue ymaitéva orekóva ijapére jehaipy mbohapy ñe'ẽme, kóva rupive ikatu jaikuaa mba'épa he'ise umi Ehíto Ymaguare raikuéra.

Ñe'ẽ'asa ha'e oñembohasávo peteĩ ñe'ẽgui ambuépe taha'e ha'éva ñemongeta, jehaipy térã oimeraẽ ambue mba'e oje'éva. Oĩramo oñembohasávo ambue ñe'ẽme oñemongetávo térã oñoñe'ẽvo oje'e ha'eha ñe'ẽ myasakãmby. Tembikuaaty oipyguaráva mba'éichapa oñembohasa ñe'ẽnguéra ha'e ñe'ẽ'asakuaapy.[1]

Ñe'ẽ'asa oñepyrũ ohaikuaaraẽ riremi tapichakuéra, upe guive oñembohasa heta ñe'ẽme tembiasakue opaichagua, techapyrã, ojeikuaa oĩha ñe'ẽ'asa Gilgamesh Rembiasaguasu rehegua (amo ary 2000 a. C. rupi) heta ñe'ẽ ijaveguávape Kuarahyresẽ Ag̃uigua pegua.[2]

Ñe'ẽ'asa apo ipuku ha hendy, upévare arykuéra 1940 guive oñeha'ãmba toñemomba'apo hag̃ua "ñe'ẽ'asa ijeheguíva" (mákina ombohasakuaáva ambue ñe'ẽme).[3] Oiko rire Internet, ojehecha "ñe'ẽ'asaha" opaichagua, techapyrã Google Translate.[4]

Ñe'ẽ'asa aporeko[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Aporeko he'ise mba'épa ikatu ojejapo oñembohasa porãve hag̃ua ambue ñe'ẽme, opaichagua oĩ aporeko ikatúva jaipuru. Ko'ãva hína aporeko ágã ojeipuruve:[5]

Ñembojehegua[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Ñembojehegua, térã oñemyengoviáva arandupy rupive, ha'e oñemyengoviávo oimeraẽ mba'e oĩva jehaipýpe oúva arandupýgui ha ndaikatúiva oñemyesakã porãmba arandupy ambuépe, upéicha hesakãve umívape omoñe'ẽse ambue ñe'ẽme.[5] Techapyrã:

  • Epañañe'ẽme: En lugar de trigo me nazcan abrojos, Y espinos en lugar de cebada.
  • Ñe'ẽ'asa: Avatimirĩ rangue toheñói ñana'i hatĩva, ha ñuatĩ seváda rangue.
  • Ñembojehegua: Umi che yvýpe avati rangue tosẽ ñuatĩ, ha mandi'o rangue ñanandy.

Ñe'ẽ ñembopukuve[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Ha'e oñembojoapyvévo ñe'ẽngue ani hag̃ua oiko nahesakãiva térã oĩvo mba'e jehaipýpe ikatu he'ise heta mba'e. Ojeipuruve ñemongetápe ha ñe'ẽ myasakãmbýpe. Techapyrã:

  • Ingleñe'ẽme: No way.
  • Ñe'ẽ'asa: Ndaipóri tape.
  • Ñembojehegua: Mba'eveichavérõ.

Ñe'ẽ ñemomichĩ[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Ha'e upe ojuavýva ñe'ẽ ñembopukuve. Ñe'ẽ ñemomichĩ rupive ikatu jaipe'a marandu oñemombe'u jey jeýva, upéicha jarekóta jehaipy mbykyve ha imarandu hekopetéva.

Ñembohekoviaite[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Jaipuru va'erã ko aporeko ndaipóri ramo ñe'ẽ'asa heseguaitéva. Ñembohekoviaitépe oike avei ñe'ẽ ñembopukuve ha ñe'ẽ ñemomichĩ. Techapyrã, ñambohasávo he'iseháicha avañe'ẽme ko ñe'ẽjoapy ingleñe'ẽgui «Boy, it began to rain like a bastard. In buckets, I swear to God» jarekóta «Mitã, oñepyrũ oky peteĩ ta'ýra rekope'ỹvaicha. Yryrukuérape, Ñandejárare añe'ẽme'ẽ», hákatu heta ñe'ẽjoapy ha'eháicha «like a bastard» ha «in buckets» ndaikatúi ñambohasa he'iseháicha, ñamoambue ha ñamyengovia va'erã hesakã porãve hag̃ua. Jaipuru ramo ko ñembohekoviaite, jarekóta «Nde! Sapy'ánte okyite voi! Amaguasu, añetete ha'e ndéve». Upéicha, ikatu jareko mba'e heseguaitéva ñambojojávo upe ñe'ẽ ypývare.

Ñe'ẽra'ãnga[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Ñe'ẽra'ãnga ha'e oñemoheñóivo ñe'ẽpyahu oñembohasávo ambue ñe'ẽme, osegi ñe'ẽ ypýva reko. Techapyrã ojeikuaaitéva ha'e ta'angambyry, oúva Epañañe'ẽgui televisión.

Ñemoambue ñe'ẽnguévo[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Ha'e oñemoambuévo ñe'ẽnguéra oje'e porãve hag̃ua ambue ñe'ẽme, upéicha ikatu oñemoambue ñe'ẽpykuaa (semántica) térã mba'éichapa oñemombe'u. Marandu oñemoambuemi ha oñemombe'u ambueháicha:

  • Epañañe'ẽme: Es fácil de ver.
  • Ñe'ẽ'asa he'iseháicha avañe'ẽme: Hasy'ỹ ojehecha hag̃ua
  • Ñe'ẽ'asa ñemoambue ñe'ẽnguévo rupive: Ndahasýi jahecha hag̃ua.

Ñe'ẽpurukapy[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Ñe'ẽpurukapy ha'e umi ñe'ẽ oúva pytagua ñe'ẽtégui ha oikéva ambuépe, jepivénte noñemoambuéiramo ojehai ñe'ẽkarapã rupi. Hetaite ko'ãvaguáicha avañe'ẽme ou Epañañe'ẽgui (aramirõ, aramboha, kavaju), ambue katu ou ingleñe'ẽgui, hákatu Epañañe'ẽ rupive (Internet, sángui, shopping).

Ñe'ẽ'asa he'iseháicha[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Ojeipurupa mba'e oúva ambue ñe'ẽgui, noñemoambuéi mba'éve ndaha'éirõ umi mba'etee upe ñe'ẽ pyahu mba'éva. Techapyrã:

  • Tupinamba ñe'ẽme: "Oré rub, ybakype tekoar, i moetepyramo nde rera t'oîkó.".
  • Avañe'ẽme: "Ore ru yvágape reiméva, toiko ñembojeroviápe nde réra marangatu.".

Vinay ha Dalbernet he'i ikatuha oñembohasa he'iseháicha oĩrõ ñe'ẽ ojoguáva térã iñarandupy peteĩva.[6] Upévare ikatu jajapo upéicha, yvategua techapyrãicha, tupinamba ha avañe'ẽ mbytépe, térã ñe'ẽ ambuéva ojoguaitéva, ha'éva Peroñe'ẽ ha Epañañe'ẽ, ndaikatúi jajapo, techapyrã, ingleñe'ẽ ha avañe'ẽ mbytépe.

Ñemyengovia[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Ha'e oñemoambuévo ñe'ẽtekuaa ysajakatu (estructura gramatical) ani hag̃ua oje'e vai ambue ñe'ẽme. Techapyrã:

  • Epañañe'ẽme: Después de su regreso.
  • Ñe'ẽ'asa: Ijeju jey rire.
  • Ñe'ẽ'asa oñemyengoviáva avañe'ẽme: Ou jey rire.

Mandu'apy[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

  1. Hurtado Albir, A., Traducción y Traductología, p. 25.
  2. Cohen, J. M., Translation, p. 12.
  3. Hutchins, W. J., Early Years in Machine Translation.
  4. Snell-Hornby, M. The Turns of Translation Studies, p. 133.
  5. 5,0 5,1 Hurtado Albir, A., Traducción y traductología, p. 269
  6. Vinay, J. P. y Darbelnet, J., Stylistique comparée du français et de l'anglais