Ñe'ẽryrupavẽ

Vikipetãmegua
Pe Encyclopaedia Britannica ningo ñe'ẽryrupavẽ herakuãitéva ikatu ñamoñe'ẽ aranduka atýpe.

Ñe'ẽryrupavẽ ningo tembiapokue ipukuitéva oguereko opaite tembikuaa ha marandu. Ñe'ẽryrupavẽme oĩ va'erã mba'ekuaa omombe'úva opamba'e yvypóra oikuaa.[1] Py'ỹinte jahecha ko tembiapokue ojehaíva aranduka atýpe, oĩ katu pe ojejapóva internet-pe, Vikipetã techapyrãme.

Ndahasýi jaheka hag̃ua ñe'ẽryrupavẽme pe jaikuaaséva, upépe oĩ mba'e oipytyvõva ñane arandupy ha omombe'úva ñane rembiapo ha rekoha rehegua.[2][3]

Ñe'ẽryrupavẽ ko'ágã guáicha jaikuaáva ou Ephraim Chambers rembiapokuégui, pe Cyclopaedia (1728) ha'e ohai ha oñemyasãi oparupi. Upe rire ou karai Denis Diderot ha umi ñe'ẽryrupavẽ haihára saro'y XVIII pegua, ojapose hikuái tembiapokue ojoguáva Cyclopaedia Chambers ojapo va'ekue, upéicha oiko upe aja pe tembiapokue tuichavéva Ára Mba'ekuaáva pukukuévo: pe Encyclopédie (1751-1772), ojapo haihára ha tembikuaatyhára aty Hyãsia pegua.

Mandu'apy[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

  1. «Definicion de enciclopediaArchive copy». Oxford University Press. Archivado desde el original, el 2021-10-012021-10-01. Ojehechákuri árape: 1 de octubre de 20212022-04-11.
  2. Enciclopedia Ilustrada Cumbre, Tomo 5, página 296, ISBN 968-33-0068-5.
  3. «Encyclopedia.Archive copy». Archivado desde el original, el 3 de agosto de 20072007-08-03. Ojehechákuri árape: 2022-04-11. Glossary of Library Terms. Riverside City College, Digital Library/Learning Resource Center. Revisado el 17 de noviembre de 2007.

Joajuha[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]