Arro

Vikipetãmegua

Arro (Karaiñe'ẽme arroz, (gyresiañe'ẽme ὄρυζα oryza[1] ha araveñe'ẽme الروز ar-rūz), ha’e pe ka’avo Ta'ỹi Orisa sativa (arro Ásiagua térã arro añónte) katu niko avei Orisa glabarrima (arro Afrikagua). Ha’e peteĩ ra'ỹi ojehecha tembi'u tenondegua heta gastronomía yvype.

ojoavyha arro , morotĩ, pytã ha ka’aguy-gua
Arro ojyva, arro valenciagua

Umi hetavevá ojapo[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Umi hetavevá ojajo arro (2018-pe)
(millones de toneladas)[2]
Chína 212,1
Índia 172,5
Indonésia 83,0
Vangalande 56,4
Vienã 44,0
Tailándia 32,1
Miama 25,4
Filipína 19,0
Pindoráma 11,7
Pakitã 10,8
Total mundial 782,0

Moõpa he'i[2]

Características nutricionales[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Arro hetaitereive oguereko lisina Avatimirĩ, Avati ha sorgo-gui. Oguereko hetaiterei aramirõ[3] amilosa icha (ombojoajúva umi ra'ỹi oñondive). Ambue aramirõ oguerekóva arro, amilosa rire, ha’e amilopectina. Arro ipotĩva, ndorekóiva salvado, jepive oguereko sa’ive fibra diatética ambue cereal-gui ha upévare ojedigesti porãve[4]. Ikatu ha’e peteĩ tembi’u opytyvõva, jepémo sa’i oguereko riboflavina ha tiamina, ha ome’ẽ contenido calórico ha hetave proteína por Hectárea avatirimĩ ha avatigui. Upévare oĩ investigador ojuhúva correlación Avano'õ okakuaa ha oñembotuichave hag̃ua iñemitÿ[5].

Mandyju oguereko peteĩ posición yvate umi cereal apytépe ojehechávo pe energía oguerekóva calorías-pe, avei proteína-pe. Biodiversidad omoĩ 66% pe, jepémo sa'i oguereko proteína oñembojojávo ambue mba'era'ỹi rehe.

Mandu'apy[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

  1. https://es.m.wikipedia.org/wiki/Arroz#cite_note-1
  2. 2,0 2,1 «Rice Production by FAO Food and Agriculture Organization» (en inglés).
  3. «arroz». Diccionario de la lengua española. Ojehechákuri árape: 4 de noviembre de 2014. «1. m. Planta anual propia de terrenos muy húmedos, cuyo fruto es un grano oval rico en almidón.»
  4. Hegsted, DM (1969). «Nutritional value of cereal proteins in relation to human needs». Protein-Enriched Cereal Foods for World Needs. 
  5. Lu, J.J.; T.T. Chang (1980). «Rice in its temporal and spatial perspectives». Rice: Production and Utilization.