Fernando Pessoa

Vikipetãmegua
Fernando Pessoa

Fernando Pessoa ary 1914-pe
Téra teñõikuaFernando António Nogueira Pessoa
Teñõi 13 jasypoteĩ, ary 1888
Lisimbã, Poytuga
Mano 30 jasypateĩ, ary 1935
Lisimbã, Poytuga
Nacionalidad Poytugágua
Área Ñe'ẽpoty ha Ñe'ẽporãhaipyre
Movimiento Modernismo

Fernando António Nogueira Pessoa, ojekuaavéva Fernando Pessoa (Lisimbã, Poytuga, 13 jasypoteĩ de 1888Lisimbã, 30 jasypateĩ ary 1935-pe), ha'e peteĩva ñe'ẽpapára ha haihára poguasuvévagui poytugañe'ẽ pegua ha opaite Europa iñe'ẽporãhaipyre pegua.[1]

Ijeikovépe omba'apoite va'ekue momarandúpe ha ñe'ẽporãhaipyrépe, ohaívo oipuru heta téra ambuéva ha kóva oporopytyvõ hekove rembiasa ikuaavépe.

Ohasa heta imitãme Yvyafrika retãme, ary 1905-peve, oñe'ẽkuaaite akue inglyesñe'ẽme ha oipurukuaa porã pe ñe'ẽ, ohai heta kuatia ha moñe'ẽrã, omba'apo ha ombohasa ambue ñe'ẽme heta mba'e inglyesñe'ẽme. Ohai avei heta ñe'ẽpoty, ha ojapo haihára gua'u heta iñakãme ohai hag̃ua teko oikoéva, ohaíva oikoéva. Fernando Pessoa omba'apoiterei poytugañe'ẽ iñe'ẽporãhaipyre rehe ha avei inglyesñe'ẽ rehe. [2]

Omano mba'asýre ary 47 reheve táva Lisimbãme, ha oheja va'ekue heta tembiapo kuatiáre ndosẽi arandukápe ha ambue ñe'ẽpoty ojecha'ỹijo va'ẽra.

Hekove rembiasa[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Che amanóvo rire, ojehaise ramo che rekovére,
Ndaipóri mba'e hasy'ỹvéva.
Oĩnte mokõi arange - che ára reñói ha che ára mano.
Umíva imbytépe opa hi'ára niko chemba'e.
(Fernando Pessoa/Alberto Caeiro; Poemas Inconjuntos; ohai va'ekue ary 1913 gotyo 1915; osẽ kutiápe Atena nº 5, jasykõi ary 1925-pe.)

Mandu'apy[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

  1. Álvaro Cardoso Gomes. O Poeta que fingia. FTD Editora; ISBN 978-85-322-7525-7. p. 268.
  2. Alessandra Calanchi; Gastone Castellani; Gabriella Morisco. The Case and the Canon: Anomalies, Discontinuities, Metaphors Between Science and Literature. V&R unipress GmbH; 2011. ISBN 978-3-89971-681-8. p. 145.