Francisco Xavier Bogarin

Vikipetãmegua

Umi pa’ikuéra mbytépe omba’apovéva Tetã Isãsõ agua ikatu ja’e, peteĩháme, Francisco Javier Bogarín, heñóiva’ekue táva Karapeguápe, oiméva IX Tavaguasu Paraguarípe pèva ou Asunción, Paraguay-pe, ary 1763 jave, ha’e pe oimeva’ekue Primera Junta-pe, itujavéva iñirũnguéra mbytépe.

Itúva Don Francisco Bogarín ha isy María Paula Villamayor.

Oñemoaranduva’ekue[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Oñemoarandu Universidad de Córdoba, Argentina-pe. Péicha oikuaa 2 prócer Independencia argentina-gua, umi karai Don Juan José Paso ha Don Mariano Medrano.

Oñeordena pa’i ramo ha oipyhy Sagrada Teología, tavaguasu Córdoba (Argentina)-pe. Ou jey Paraguáipe ary 1789 jave. Guata ñepyrũ Paraguái sãsõ rehe

Revolución orekova’ekue ipartidario opavave sector-pe. Estamento religioso-gui nosẽiva tendota katupyry, ha’e omoñepyrũ. Oñemotenonde ko atýgui Pa’i Ibarbalz ha Sarmiento peteĩha ha’ã revolución rupi.

Ipohýi’imi, religioso jeike Yetã ohekàva sãsõ movimiento-pe ha ndaha’èiva formación intelectual-gui sino omomba’eguasúgui política , oñandúva Iglesia Católica. Naiñambuéi péicha peteĩháme upe gobierno paraguayo-itéva ha’èva peteĩ pa’i: Francisco Javier Bogarín.

Ñamyesakãvo representante tupãógua ojupíiva, iporã mandu’a orekóva umi mba’e oñeikotevëva ha he’iséva upérõ. Upéicha, tupão imbaretéva política rekovépe. Oimène upévare ndaha’èi oñemoambuetereíva, pero upéicha ligazón joaju tuicha mba’e patente, oñemomba’eguasúva.

Péicha, tekombo’e rupive, umi pa’i oikuaa umi tavaygua remiandu ha umi mba’e pyahu época ohasávape hikuái. Añetehàpe, opavave revolución independentista América-pe oguerekóva hikuái –ko’àgã omotenondéva- ambue tekove clero-gua. Péicha oñemombarete pa’i pueblo omopyendáva- ha pèva ha’èva- peteĩ elemento peteĩha orden orekóva situación política ha omoambuèva transformación.

Tetã ohekàvo Isãsõ[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Oñeha’ãvo Buenos Aires 25 jasypo guive 1810 omoirũvo Paraguáipe peteĩha provincia, oiméva Junta de Gobierno poguýpe, omoirũva Gobernador español Bernardo de Velazco ndaipu’akáigui tetã rehe, omantenéva joaju portuguesa ha orekòva valor ohechaukàva tropa paraguaya, oñembotapykuèva, guarini argentina-gua ndaipu’akáiva, oñeha’ãva Paraguái ombojoaju, iterritorio gotyo, oitýva gesta libertadora 14 ha 15 Jasypo 1811, heñòiva Paraguáipe Estado independiente ramo.

Gobierno pyahu[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Umi oficial cuartel-gua, ojekuaáva umi punto de intimación Velasco-pe ombyatýva gobierno pyahu oiméva Velasco, Dr. Francia ha capitán español Juan Valeriano Zevallos, tavayguakuèra partidario. Upe ka’arúpe 15 árape omotenonde ceremonia juramento, oasistíva Cavallero, Rivarola, Vicente Ignacio Iturbe, Juan Manuel Iturbe ha ambue tapicha oiméva upe atýpe.

Gobierno pyahu ojekuaáva Triunvirato ramo, omoñepyrũ gestión pyhareve 16 jasypópe.

Umi kuimba’e omosõva’ekue tetã ha’e[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

  • Fulgencio Yegros.
  • Pedro Juan Cavallero.
  • Vicente Ignacio Iturbe.
  • Mauricio José Troche.
  • Antonio Tomás Yegros.
  • Fernando de la Mora.
  • Francisco Javier Bogarín.
  • Mariano Antonio Molas.
  • Juan Bautista Rivarola.

Tetã isãsõ rire[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Upe 17 jasypoteĩme 1811 jave omoñepyrũ primer Congreso del Paraguay emancipado. Upe atýpe omotenonde propuesta Mariano Antonio Molas, upe Congreso oipe’a Bernardo de Velasco ha Huidobro-gui ñesãmbyhy, ha omoñepyrũ Junta Superior Gubernativa, omoheñòiva teniente coronel Fulgencio Yegros, presidente ramo, doctor José Gaspar de Francia, capitán Pedro Juan Cavallero, presbítero doctor Francisco Javier Bogarín ha Don Fernando de la Mora, vocal-kuèra ramo.

Pèicha junta ojupìva oisãmbyhy negocio público-pe pèva 20 jasypoteĩme, ha iñepyrũháme umi resoluciòn tuichavèva ha’èva Cabildo pyahu ha omondóva peteĩ nota 20 jasypokõime Ciudad de Buenos Aires-pe, péva he’ìva voluntad inquebrantable Paraguay-pe omantenévo sãsõ ha ijeheguietéva.

Tembiapo omotenondéva Primera Junta Superior Gubernativa[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Hetaiterei obra gobierno pyahu omotenondéva Junta Superior Gubernativa. Umìva mbytépe ikatu ja’e: - Reforma ha fomento instrucción pública-pe, - omotenondéva ñemoarandu secundaria-pe, -omoheñóiva Sociedad Patriótica Literaria, - omopyendáva peteĩha Academia Militar ha oñepyrũvo primera biblioteca pública. Ko oñemoñepyrũva oñemboguata’imi, dictadura Francia ombotýva kóva.

Junta Superior Gubernativa oisãmbyhy mokõi ary ha irundy jasy Estado Paraguayo pyahu. Congreso, oñembyatýva tupão Nuestra Señora de las Mercedes-pe, 30 jasyporundy 1813, ombotýva poder ha omoheñóiva, hekovia, Primer Consulado, opyta Fulgencio Yegros ha José Gaspar de Francia. Congreso, avei, omyesakã solemne ha py’aguasúpe tetãl Paraguái sãsõ, omoambuéva provincia réra República-pe ha oipyhýva pabellón ha escudo nacional.

Peteĩha gobierno consular omoñepyrũ gestión 12 jasypa 1813, ha ome’éva opeteĩ ary rire. Umi hembiapo mbytèpe, oñemoiva’erã regularización hacienda, péva omombytávo funcionario público, péva omopyendávo joaju comercial umi tetã europea ndive, omyatyrõvo institución armada ha omotenondéva régimen teko porãva administrativamente.

Francisco Javier Bogarín, omýi hembiapo vocal mokõiha ramo oiméva 2 jasyporundy 1811, péva omotenondévo aty ñomongeta Primera Junta Gubernamental ombohapéva; ko’ãva umi motivo térã causa, upe ñemboyke, noñemyesakãiva araka’eve. Upéva rire, Bogarín ohejáite tembiapo política rehe.

Bibliografía[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

  • Enciclopedia Histórica del Paraguay.