Huang Xianfan

Vikipetãmegua
Huang Xianfan
Téra teñõikuaHuang Xianfan
Teñõi 13 Jasypateĩ 1899
Fusuĩ, China
Mano 18 Jasyteĩ 1982
Guilin, China
Nacionalidad China
Área tembiasakue, avakuaaty, tekokuaa, ñe’ẽ’ymakuaa
Educación Universidad Normal de Pekín,Universidad de Tokio
Tembiapokue Historia General de Zhuang
Influenciado por Chen Yuan , Qian Xuantong
Huang Xianfan 1932

Huang Xianfan(Chino: 黄现璠,13 Jasypateĩ 1899-pe Fusui,China - 18 Jasyteĩ 1982-pe Guilin, China)ha'e peteĩ historiador, avakuaahára, ekuaahára(educador), ñe’ẽymakuaahára ha tembiasakue mbo’ehára chino -gua. Heta mba’e porã ha’e o’hai va’ekue avakuaaty chino, ndaha’éi haípe añónte, avei promotor ramo.[1] Oñemomba'eguasu ha heikuaa hendaitépe umi mba'e oñandúva, omopyenda, moderna Zhuang estudio ha Escuela de Bagui chino.[2]

Imitã ha Imitãrusu jave[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Huang Xianfan heñói aldea Fusui-pe, opyàva cantón Guangxi-pe, 13 Jasypateĩ 1899 pe, itúva Gan Xinchang ha isy Huang Lan. Ojeguerovia omanohágue 1920 arýpe.Oñemoarandu ñepyrũ primario ha secundario Fusui-pe. Ary 1922 oñepyrũ Tembiasakue ha Tetãnguéra Escuela Normal intermedio de Nanning.Pèva 1926 guive, oñematricula Facultad de Tembiasakue Universidad Normal de Pekín, mbo’ehàra Chen Yuan ndive ha tenda oikuaahàpe Liu Lihua, temimbo’e Tembiasakue-gua, ohayhu ha ofenda hese peteĩ ary oikuaa rire.

Imbo’esyry Tembiasakue(Historia) Mbo’ekuaahararã ojapo Universidad Normal de Pekín-pe 1932-pe, ha upéi oñemoaranduve ã mba’épe: Lógica ha Ñe’ẽ’ymakuaa (1933 ha 1934), Tembiasakue Tembikuaareka Taperekokuaa(1935), Mbo’ekuaakatu Mbo’ehaovusupegua(1934 ha 1935). Avei ojapo mbo’esyry Universidad de Pekín. de la Asunción, Avakuaaty (1933). Avei ojapo mbo’esyry ambue tetãme Tekokuaa ha Avakuaaty rehegua(1935). Ko’àpe oime poapy ary,upèpe oestudia tembiasakue-pe, ha oipyhývo hi'arandu ñepyrũ cultura clásica China, tetãnguéra,filología, ñe’ẽ’ymakuaa, tekokuaa,avakuaaty,lógica ha ñe'ẽ inglyesñe'ẽ ha japonésñe'ẽ.

Ary 1935 jave oho Tokio, Hapõ(Japón)-pe, oñembokatupyry Universidad de Tokio, upe rire ojapo posgrado Facultad de Tembiasakue, upèpe oestudia tembiasakue-pe, ha oipyhývo hi'arandu ñepyrũ cultura clásica Hapõ, avakuaaty,lógica ha ñe'ẽ latín, griego ha japonés, upévare ha’e kuri peteĩva umi arapegua iñaranduvéva.[3]

Imitãmi guive ojehechaukáma voy ha’eha escritor ha mbo’ehára katupyryha. He’i hese karai historiador Pan Yongcai ha’e hague raka’e peteĩ kuimba’e oñemo arandu mbaretéva tembiasakue ha iprofesion-pe ha avei igusto refinado raka’e.[4]

Hembiapo Mbo’ehaovusúpe[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Ou jey China-pe ary 1937 jave, ombo’e raka’e tembiasakue ha lógica Mbo'ehao Nanning de Profesores-pe. Oiko avei tembiasakue mbo’ehára universitario de Guangxi-pe, ary 1938 guive 1940 peve. Sun Yatsen Universidad Nacional de Guangdong mbo’ehára,ary 1941 guive 1942 peve.Universidad de Guangxi mbo’ehára,ary 1943 guive 1953 peve. Universidad Normal de Guangxi mbo’ehára,ary 1954 guive 1982 peve. Ha’e Tembikuaareka Taperekokuaa mbo’ehára tee; Tembiasakue ha Avakuaaty Tembiapoguigua, Ñomongeta ha Jehai, Ñe’ẽ’ymakuaa mbo’ehára. 1981-pe oñemoañete upe Universidad Lijing de Guilin.Omano Guilin-pe, ára 18 Jasyteĩ ary 1982 jave. Ñe’ẽpapàra historiador ha avakuaahára ndaijojahái. Mayma hi’arandúva tembiasakue chino rehe ojoaju ñe’ẽme he’ívo ko tembiapo omboguata peteĩ concepción tembiasakue ipyahúva ojoajúva tape po’i vanguardismo gotyo ohóva. [5]

Hogaygua[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Omenda hikuái Guilin-pe ary 1939-pe. Oguereko hikuái po mitã. Mbohapyha pegua ombohéra Gan Jinshan.

Hembiapokuéra[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Ohai ko’ã aranduka(Karaiñe'ẽ):

  • 1932-1934:Historia general de China(tres volúmenes,Cooperación).
  • 1933:Historia de la escuela(Dos volúmenes).
  • 1934:La vida de los agricultores de la Dinastía Yuan.
  • 1936:Los estudiantes del Movimiento de Salvación de la Dinastía Song.
  • 1936: La sociedad de la Dinastía Tang.
  • 1957:Breve historia de los Zhuang.

Publicaciones póstumas:

Ha'e rehegua[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

  1. «Archive copy(Chino)China gov.people.com.cn». Archivado desde el original, el 2011-08-282011-08-28. Ojehechákuri árape: 2010-02-192010-02-19.
  2. (Chino)www.china.com.cn- avakuaahára Huang Xianfan
  3. (Chino)z.cctv.com- historiador Huang Xianfan
  4. (Chino)Chen Ji Sheng,Escuela de Bagui.Nanning:Ciencias Sociales Guangxi,7-11,2008.
  5. «Archive copy(Chino)ekuaahára Huang Xianfan». Archivado desde el original, el 2020-06-012020-06-01. Ojehechákuri árape: 2010-02-192010-02-19.
  6. (Karaiñe'ẽ)

Joaju okapeguávandi[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Joaju hyepyguávandi[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]