Kapaju rekuái

Vikipetãmegua
Forms of government 2021.svg
Umi porokuái reko
Tavakuairetã

     Mburuvicharape pavẽ      Tetã mburuvicharapépe osãmbyhýva joajuhápe Tendota atýra amandaje ndive      Mburuvichavy rape      Amandajerape      Aty ojokuaikuaáva peteĩnte

Porokuái peteĩme

     Tavetã oporokuái peteĩme léi guasúre térã oporokuái peteĩme amandajére, upépe Mburuvicha guasu ndoporokuáiriete      Tavetã oporokuái peteĩme léi guasúre térã oporokuái peteĩme amandajére Mburuvicha guasu oporokuaietéva joajuhápe peteĩ Tendota atýra amandaje michĩ ndive.      Tavetã oporokuáiva peteĩme pavẽ

Tetã ojokuáiva hatãme:

     Porokuái milíko

Porokuái milíko (karaiñe'ẽme: dictadura militar) ha'e peteĩ tekuái reko hatã ha mbarete, tetã ñuvãha imbokáva ojokuái pe Tetã Ruvicha, Tetã Amandaje, Tetã Tekojoja Ruvicha, ha ndaipóri jekopytyjoja (tavaygua kuéra oiporavo imburuvicharã).

Tetãnguéra iporokuái milíko ko'ãga[jehaijey | editar código]

Opaite tetã iporokuái milíko:

Tetã Mburuvicha Sãmbyhy reko Arange oñepyrũ
Flag of Fiji.svg Fíji Frank Bainimarama Sãmbyhyhára peteĩha jasypakõi ary 2006 guive
Flag of Egypt.svg Ehíto Abdul Fatah al-Sisi Atyvete Ñorairõha Guasu imburuvicha ha sãmbyhyhára peteĩha myengoviáva jasypoteĩ ary 2013 guive[1]

Ehecha avei[jehaijey | editar código]

Mandu'apy[jehaijey | editar código]

Arandukapurupyre[jehaijey | editar código]

  • González Calleja, Eduardo (2005). La España de Primo de Rivera. La modernización autoritaria 1923-1930. Madrid: Alianza Editorial. ISBN 84-206-4724-1.