Eho kuatia retepýpe

Kuruguaty

Vikipetãmegua
Kuruguaty
Villa de San Isidro Labrador de los Reyes Católicos de Curuguaty

'
Tetã Paraguái
TetãvoreKanindeju
Avaitakue65.310 ava
Aperaꞌã3.650 km²
ISO
Yvatekue178 m
Koordinasiõ24°28′00″S, 54°42′00″W

Kuruguaty (héra ypy haꞌevaꞌekue San Isidro Labrador de Curuguaty) haꞌe táva oĩva tetãvore Kanindeju, Paraguái retãme, haꞌevaꞌekue avei tavusu (capital) irundyha Paraguaipegua, ñorairõ guasu Triple Alianza oikóramo guare.

Ko ñeꞌẽ “kuruguaty” heꞌise Eꞌpañañeꞌẽme “lugar del Curuguá”, (kurugua haꞌe peteĩ kaꞌavo réra oĩ hetavaꞌekue pe tendáre).

Ko tetãvore Kanindeju oguereko kaꞌavo rehegua iporãmbajepéva ha ijerére oĩ yvytyeta hérava Mbarakaju, ijyvatekue mbyte haꞌéva 400 m. Koꞌágui ikatu rehecha pe hérava biodiversidad del Bosque Atlántico.

Arapytu hakuve jave ohupity 39ºC. Michĩve jave araroꞌýpe 0ºC. Arapytu mbyte haꞌe tetãvorépe haꞌe 21ºC. Okykue katu hetaiterei ary pukukue jave.

Oguereko 65.310 ava, ãvagui 34.137 haꞌe kuimbaꞌe ha 31.172 kuña, jaikuaáva Dirección General de Estadísticas, Encuestas y Censos rupive.

Kuruguaty heñói ára 15 jasypo ary 1712 jave Juan Gregorio de Bazán y Pedraza rupi, upérõ héra “Villa de San Isidro Labrador de los Reyes Católicos de Curuguaty”, ysyry guasu Kuruguaty ykére.

Ko távape oiko tendotárõ guare Dr.Francia, Gervasio Artigas, 30 ary pukukue rupi. Ñorãirõ guasu Triple Alianza aja, Mariscal López omoĩvaꞌekue Kuruguaty tavusu irundyha Paraguái retãme ha upépe oho vicepresidente Sánchez. López opyta namombyrýi Kuruguatýgui, pe ysyry Tandey ypýpe, ohokuévoma Kordillera del Amambay gotyo, haꞌeva ipaha oikohague pe ñorairõ guasu aja.

Táva Kuruguaty oĩ pe tape oipuruvaꞌekue Mcal. Francisco Solano López ohokuévo Cerro Corá gotyo.

Tovakuéra ijeikuaavéva

[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Karai prócer Paraguái isasõramo guare Mauricio José Troche haꞌe Kuruguatygua.

Avakuéra Kuruguatygua ombaꞌapo yvyráre madera ha kaꞌáre yerba mate, avei opaichagua kuaveꞌẽ ñehepymeꞌẽ rehegua (comercio en general).

Jehekápy ha mbaꞌe porã guerohory

[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]
  • Pe ojeheróva Solar de Artigas, óga oiko hague Gervasio Artigas mburuvicháramo guare José Gaspar Rodríguez de Francia, oĩháme peteĩ parque hérape.
  • Ko táva jerére oĩ heta aty ypykue rehegua, Mbya Guarani ha Ache Guayaki.
  • Municipalidad rógape oĩ peteĩ muséo, ikatuhápe ojehecha tembipuru ñorãirõ guasu aja ojeipuruvaꞌekue.
  • Kuruguatýpe oĩ heta kaꞌahuy tuicha ha iporãra ha karugua guasu ñunguérape, avei ysyry guasu Kuruguaty, oĩ jehechapyrã ijehegui oikóva pe tendapegua.

Mbaꞌéicha oñeguahẽ

[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Opyta 240 km Paraguaýgui, oñeguahẽ ko távape tapekuéra ruta III “Gral. Elizardo Aquino” ha ruta X “Las Residentas” rupive, ombojuajúva táva guasu tetãvore pegua Paraguaýreha avei pe supercarretera de Itaipú ombojuaju Alto Paraná ha Presidente Franco rehe.

Peteĩ jepia asu gotyo, tape ijyvyreíva, oguahẽ Villa Ygatimí, Ype Hũ ha Itanará peve, ha avei Reserva Natural del Bosque de Mbarakaju-pe.

  • Geografía Ilustrada del Paraguay, Distribuidora Arami SRL; 2007. ISBN 99925-68-04-6.
  • Geografía del Paraguay, Primera Edición 1999, Editorial Hispana Paraguay SRL.

Joajo okapeguávandi

[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]