Rafael

Vikipetãmegua
Rafael Sanzio

Rafael oñemoha'anga, Galería de los Uffizi, Florencia.
Mba'érepa omano insuficiencia cardíaca
Hetã Itália
Etnia italianos
Hembiapo omongolóva, pandára, jogapokuaahára, omoha'angakuaáva, jogaporã omoha'angáva, ohaira'angáva, pintor al fresco y pintor de cámara
Jokuaikuaa rape Tupãrape Oparupigua
Jopói Orden de la Espuela de Oro
[editar datos en Wikidata]

Raffaello Sanzio (Urbino, 6 jasyrundy 1483-Roma,6 jasyrundy 1520),[1] ojeikuaa avei chupe Rafael Urbino pegua ramo térã Rafael mante ramo,[1] ha'e akue peteĩ ñemongolo ha ñemoha'anga apohára, jogapokuaahára Itália pegua Renacimiento rehegua. Hi'arive ikatupyryite ñemoha'anga apópe, tuichaite oñemomorã chupe ku hembiapóre ko'ágã meve, ikatupyryite avei jogapópe, ha oñemoaranduite umi tembiapoporã ymaguare rehe ha oheka toñeñangareko hag̃ua Rróma ha Gyrésia Ymaguare rembiejakue.[2]

Itúva ha'e akue ñemoha'anga apohára ha imitã guive oje'e hese ikatupyryite, ityre'ỹ rire oho oñemoarandu heta mba'apoporãhápe (óga omba'apohápe umi tembiapoporã apohára herakuãitéva). Oreko aja 25 ary oñeme'ẽ chupe hembiaporã peteĩha, ombojegua va'erã umi Vatikáno Koty (Estancias Vaticanas), upépe omoha'anga ogykére tembiechapyrã ijeguapáva.[3][4][5] Herakuã porãite hembiapoporã ojehecháva ijavy'ỹvagui ha ijukyitévagui, tuichaitépe pe omoha'angáva ha omongolóva.[6] Miguel Ángel ha Leonardo da Vinci ykére, oje'e hesekuéra imba'eguasuiteha umi karai tembiapoporã apohára katupyry apytépe.[7]

Heñói arapoteĩ marangatúpe ha omano pe araitépe ombotývove 37 ary. Hembiapokue hetaitereíva, omyakãgui peteĩ mba'apoporãha ono'õhápe heta ipytyvõhára,[8] ha, omano jepe ikaria'y, hembiejakue ituichaite ha ko'ágã ikatu jahecha gueteri. Haimete opa hembiapokue oĩ Museos Vaticanos-pe, upépe omoha'angágui umi tembiechapyrã ijeguapáva hérava Rafael Kotykuéra (ojeheróva avei Vatikáno Kotykuéra), hembiapokue tuichavéva, ndaikatúi jepe ojapopa omanógui ha ipytyvõharakuéra ojapopa ha'e omano rire.

Mandu'apy[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

  1. 1,0 1,1 Enciclopedia Catalana, SAU (28 de enero de 2008). «Rafael» (en catalán). Ojehechákuri árape: 22 de junio de 2009.
  2. Klein y Zerner (1990), pág. 44
  3. Pomella (2000), pág. 111.
  4. Carlos Pérez-Rubín (2008). revistas.ucm.es (ed.): «Arte y simbolismoArchive copy» (pdf) pág. 139. Archivado desde el original, el 28 de marzo de 20102010-03-28. Ojehechákuri árape: 29 de enero de 20102021-12-07.
  5. Martínez Jiménez, José Antonio; Muñoz Marquina, Francisco; Sarrión Mora, Miguel Ángel (2011). «Lenguaje y comunicación». Lengua Castellana y Literatura (Akal edición). Madrid: Akal Sociedad Anónima. p. 124. ISBN 9788446033677. 
  6. Carlos Pérez-Rubín (2010). dialnet.unirioja.es (ed.): «Arte y simbolismo». Universidad de la Rioja. Ojehechákuri árape: 29 de enero de 2010.
  7. John Fleming (1982). A World History of Art. London: Macmillan. p. 357.
  8. Talvacchia (2007) pág. 8.

Joajuha[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]