Turismo rural Paraguáipe

Vikipetãmegua

Paraguái ha'e tetã mediterráneo oiméva América del Sur ñe'ãitépe. Ha'e tetã tembiapo agrícola ganadero-pe, ko'ã mba'e omopyenda pilar economía mbaretépe.

Turismo rural ha'e riqueza kakuaa Paraguáipe.

Mba’apo turística-pe[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Umi tembiapo oikuave'ẽva turismo rural paraguayo oisãmbyhýva umi tapicha oikuave'ẽva ha omotenondéva jeguata ndaijojaháiva, tradicional ha cultural añetetéva orekóva estilo rural en particular.

Ko'ãichagua turismo oñemomba'eguasu ha ojeguerohory umi oiméva área urbana orekóva característica tradicional ha oporombopy'aguapýva, omýiva tekove okaháre oikovaicha. Pe diversidad biológica ombojepokuaáva Paraguái ha'eñoite ha ñanemokyre'ỹva.

Ko'ã tembiapo oñemotenondéva umi establecimiento rupi, ha'eháicha estancia, oikuave'ẽ mba'e ndikatúiva oñembojoja costumbre ha tradición Paraguái mba'éva. Ko'ã establecimiento rural, oipe'a hokẽ turismo rural-pe, oipepirũvo umi ohasa porãséva ha oiméva tavaygua jepokuaápe, deporte ha umi opytu'uséva yvagáicha ojejuhúvo tekohápe.

Producción ha gastronomía[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Umi tembi'u tetã reheguáva ojekuaaháicha sopa paraguaya, so'o mbichy asador-pe, umi ryguasus ógaguáva tatakuápe ojýva, mba'e he'ẽ ga mermelada ojeguerohorýva katuete..

Upe área ha establecimiento rural ikatúva ojeguerohory ñemitỹme takuare'ẽ, avati, mandi'o, petỹ, kafe, manduvi, arro, sorgo, tung ha mbaysývo, péicha avei ambue yva hetereíva, ome'ẽ jopói ramo Paraguái yvy, umíva apytépe ojejuhu aguakate, mango, mamón ha piña.

Ko'ã verduras ha hortaliza ojejuhúva umi táva okaháre,l oguerekóva producción agro ecológica, péicha umi mbohupa ho’u umi tembi’u natural ha omohesãiva’erã ichupe.

Turismo rural ome’ẽva[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Ko’ãichagua turismo oikuave’ẽ ha ohechauka tekoha porã ha ijojaha’^yva mbohupa kuérape. Péicha infraestructura omomaitei ohechaukñavo naturaleza iporha.

Ysyry guasu osyry pya’e ha ipypukúva, iporãva pekáfape ojeho haguã, paseo ha jeho táva mombyrýpe. Ko’ã ka’aguy tekohá porãitéva ohechauka establecimiento rural. Ko’ã tembiapo omotenonde: oñeñami vaka, oñemongaru ha oñeipoháno, mymbakuéra ko’ã tembiapo ha ‘e pe oguerohorýva umi visitante, área agrícola-pe oñeguahẽva.

Tembiapo àra ha àra, deportiva ha cultural[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Umi tembiapo ha jeguata ndive oĩ deporte avei, ojeguata sulky, ojejupi kavaju ári, excursón guiada, ha ambue mba’e ojehechava’erã. Avei ikatu oñemotenonde investigación científicas tekombo’e rekávo mayma reserva rupi, ojehecha fauna ha flora, oikéva pa’ũ ojekuaáva táva okaháre.

Escenario natural Paraguáipe oreko yvyty, kaskáda, ysyry ha yno’õ táva okaháregua, ha’éva peteĩ jopói, omoĩrũva, ombyatýva gente sencilla, karismática ha hospitalaria, ojapóva tekoha iporãvèva ojeporavo ramo py’aguapy, armonía ha tory.

Reskate cultura nativa, umi pueblo oùva amazónico-gui orekòva yvy isýicha ome’ẽva hi’upyrã ha sustento, particularidad ikatùva omomba’e turismo rural Paraguay-pe.

Umi establecimiento okahàre[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Agroganadera Jejui[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Ko establecimiento rural oñemba’apóva agricultura ha ganadería, oipe’àva hokẽ turismo rural-pe, oipepirũva umi tembiapo campo-pe ojejapóva, opraktika deporte térã ojepytu’u haguãnte, oñandu naturalesa-pe. Tenda ijojaha’ỹva, ysyry guasu rembe’ýre Río Jejuí ári pira kutu ha jeguata. Ome’ẽ pytu’u ha infraestructuraheñóiva ohóvo oñeikotevẽ jave sasõ ha ka’aguy pytu..

Mombyrýkue[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

  • Oime 291 km Asunción-gui.

Umi tenda hi’aguĩva[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Estancia Cerro León[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Estancia aguĩ oĩ tenda oporomomandu’áva tetã rembiasa opytahágue Mariscal Francisco Solano López kóva Guerra de la Triple Alianza jave

Mombyrýkue[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Umi tenda hi’aguĩva[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

  • Cerro León
  • Iglesia Franciscana Pirayú
  • Estación de Tren Pirayú

Estancia Don Emilio[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Oime tavaguasu Cnel. Oviedo-pe oĩ estancia Don Emilio, 1.000 has ka’aguy natural umi táva rehe, ombojoajúvayvyramàta yma guaréva ha mymba ka’aguy.

Mombyrýkue[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

  • Péva 132 km oime Asunción-gui
  • Oime 200 km tavapy Ciudad del Este-gui

Umi tenda hi’aguĩva[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

  • Río Tevikuarými
  • Pueblo Yataity. Omoheñóiva Ao Po’i
  • Colonia Independencia
  • Reserva Natural Yvyturusu

Estancia Golondrina[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Oime confluencia departamento Ka’asapa, Ka’aguasu ha Alto Parana, Río Monday rembe’ýre. Ko’ãva mbytépe ikatu ojeju umi tembiapo agrícola ha ganaderas en general. La "Estancia Golondrina" omantene Reserva Natural Ypety, opáichagua yvoty ojeguereko, péicha mymba okañýva ohóvo mbeguekatúpe. Oreko tenda oguahẽva mbohupa, tape’i oñemboguatáva ka’aguy orekóva circuito oikéva río Monday.

Oñeikundahávo área reserva ha área agropecuaria oñemotenondéva, omoirũva peteĩ guarda recurso ombokatupyrýva ha orekóva suficiente kuaandy arandu oikuaauka agua umi visitante-pe, opàichagua posibilidad oikuave’ẽ Estancia Golondrina.

Mombyrýkue[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

  • Oime 252 km Asunción-gui
  • Oime 100 km Ciudad de Este-gui.

Umi tenda hi’aguĩva[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

La Lilia[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Mbohupa oiméva ko’ã tendáre ikatu oikundáha Museo del Campamento, ojahúvo ysyry sakã potĩme Mandana, ojupíva picada agreste gotyo, orekóva tembi’u típico ha oikuauka faena ohechaukàva jepokuaapy táva okaháregua..

Mombyrýkue[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

  • Oime Asunción-gui 50 km
  • Ypakaraígui 10 km
  • Pirajúgui 4 km

Mba’éichapa oñeguahẽ[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Peteĩ trayecto 57 km kóva Asunción-gui ojehasávo Ypakarai ha Pirajúgui omboguatáva estancia La Lilia.

Umi tenda hi’aguĩva[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

  • Campamento Cerro León
  • Ciudad del Ñandutí, Itaugaa
  • Museo Mitológico Ramón Elías
  • Kapiata

Umi tenda oikuave’ẽva establecimiento turismo rural,ikatu avei oipyhy tembiapo ñemoirũ atýpe ha familiar péva oimévo tekoha ndive, omomba’évo biodiversidad ha oipyhývo peteĩ compromiso orekóvo recurso del ambiente rupive.

Ombojoajúva oka gotyo[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]