Eho kuatia retepýpe

Shaw Nicholas Gynan

Vikipetãmegua

Shaw Nicholas Gynan (29 jasypo 1954 - 28 jasypa 2020) niko ñe'ẽkuaahára, mbo’ehára, tembikuaarekahára, haihára ha hetañe’ẽhára Amerikagua.

Shaw Nicholas Gynan niko heñóikuri ára 29 jasypo ary 1954-pe, táva Rockland, Maine, Amérika Retãvorekuéra Joaju-pe. Ary 1974-pe ohupytýkuri ikuatia’atã karaiñe'ẽ ha hyãsiañe'ẽ rehegua, Bradford Mbo’ehaópe, (Haverhill, MA)-pe. Ary 1976-pe oikókuri chugui Mbo’ekuaahára Ñe’ẽnguérape Mbo’ehaovusu Georgetown-pe, (Washington D. C.)-pe. Ary 1978-pe oikókuri chugui Mbo’erekokuaahára karaiñe'ẽ ha Tekombo’épe Mbo’ehaovusu El Paso-guápe, Texas-pe. Ha ary 1983-pe oikókuri chugui PhD Filología Ibero-Románica ha Ñe’êkuaatýpe Mbo’ehaovusu Texas-guápe, (Austin TX)-pe.

Shaw Nicholas Gynan niko ñe’ẽkuaahára, mbo’ehára, tembikuaarekahára, haihára ha hetañe’ẽhára. Mbo’ehára karaiñe'ẽ ñe’ẽgua ha ñe’ẽkuaatygua Mbo’ehaovusu Washington Oeste-pe ha sãmbyhyhára ñe’ẽkuaatygua upe mbo’ehaópe. Ombo’ékuri ha ojapókuri tembiakuaareka ha ñe’ẽsyry heta tetãme ko yvóra tuichakue. Hembiapo akóinte ojehecharamo ha oñemomba’eguasúkuri.

Shaw Nicholas Gynan ou’ypýkuri Paraguay retãme ary 1995-pe oñemoarandúvo Mbo’ehaovusu Católica-pe táva Paraguaygua ha upe guive oñepyrûkuri ohapykueho Paraguay retã ñe’êkõi ha ñe’ẽ Guarani. Ary 2001 guive omoñepyrũkuri mbo’esyry katupyryrã ypykuéra ñe’ẽme, umíva apytépe, nivakle, ache, qom, enxet sur, angaite ha ishir awoso.

Shaw Nicholas Gynan ou’ypýkuri Guarani Ñe'ẽte ha Arandu Anamandajeme ary 2001-pe ha upe guive oike heta amandaje ha Anamandaje rembiapópe. Ñavõ ary oúmiva’erã oñe’ẽ hag̃ua Seminario Nacional sobre Análisis del Bilinguismo Paraguayo-pe. Péicha, ñavõ ary, jasyteĩme, Anamandaje ojerurémi Mbo’ehára Gynan rehe Mbo’ehaovusu Washington Oeste-pe ou hag̃ua Paraguay retãme. Upéicha rupi ha’e oĩjepékuri umi amandaje oikova’ekue Ka'asapa (2001), Obligado (2002), Kuruguaty (2003), Pilar (2004), Villa Hayes (2005), Concepción (2006), San Lorenzo (2007), J. Eulogio Estigarribia (2008); Ky'ỹindy (2009); Villarrika (2010), Villa Hayes (2011), Arroyos y Esteros (2012), Villeta (2013), Luque (2014), Emboscada (2015) ha Fernando de la Mora (2016 ha 2017)-pe.

Shaw Nicholas Gynan niko omotenondékuri ñe’ẽsyry ha mbo’epy heta mbo’ehaovusúpe. Péicha ha techapyrãrõ, Guarani Ñe’ẽ Mbo’esyrýpe ISL Facultad de Filosofía UNA-pe; upéicha avei, Mbo’ehaovusu Itapuaguápe, Mbo’ehaovusu Evangélica del Paraguáy-pe ha Idelguap-pe. Omotenondékuri tembikuaareka Ministerio de Educación y Cultura-pe g̃uarã (2001) ha Paraguay Ñe’ẽnguéra Sâmbyhyhápe g̃uarã (2016, Guana ñe’êryru apo). Ohaijepékuri heta aranduka, upéicha avei heta haipyre imba’éva oñemboguapýkuri heta mbo’ehaovusukuéra ko yvoragua kuatiahaipyrépe. Gynan niko peteĩ kuimba’e joheipyre, iñarandúva, ipy’arorýva, hekojekupytýva, hekopotĩva ha ipyapýva.

Shaw Nicholas Gynan oguereko peteĩ ta’ýra ohayhuetéva, Paraguay retãme, ha’éva Ernesto Luis López Almada.

Shaw Nicholas Gynan ohayhuetereíkuri Paraguay retãme ha ohayhupypukuva’ekue Guarani ñe’ẽme, ha’éngo Guarani pysyrõhára imbaretéva. Oñe’ẽkate’asýkuri Guaraníme ha oikuaaporãkuri iñe’ẽtekuaa. Jepémo norteamerica-ygua, Gynan oguereko peteĩ ñe'ã Guarani. Omano mboyvemi, itávape, ojehechákuri chupe peteĩ ta’ãngamýime opuraheijavérõ Paraguay Retã Purahéi Guasu. Paraguay Ñe’ẽnguéra Sâmbyhyha ome’ẽkuri chupe peteĩ jehechakuaa (2018), Guarani Ñe’ẽ Rerekuapavẽ katu omoingékuri chupe terekuára moirũmbýramo ha Guarani Ñe'ẽte ha Arandu Anamandaje ome’ẽkuri chupe pe jopói tuichavéva ha’ẽva kuatia’atã “Guarani Angirũ Añetetéva”.

Shaw Nicholas Gynan omanókuri táva Bellingham, Washington Oeste, Amérika Retãvorekuéra Joaju-pe.

Mandua'py[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Joaju[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]