Taguato jetapa

Vikipetãmegua
 
Taguato jetapa
Tekovekuaaty ñemohenda
Tavetã: Animalia
Pehẽ'a: Chordata
Jueheguasã: Guyra
Tekovety: Accipitriformes
Juehepehẽ: Accipitridae
Juehepehẽguy: Elaninae
Jueheguaty: Elanoides
Vieillot, 1818
Juehegua: E. forficatus
(Linnaeus, 1758)
Juehegua ambuéva
Ehecha jehaipýpe
Ñe'ẽjueheguareko
  • Elanus forficatus
  • Falco forficatus
[editar datos en Wikidata]

Taguato jetapa (Elanoides forficatus) ha'e hína guyra juehegua, taguato ojoguáva. Oikove ha ojejuhu chupe ñemby kuarahyreike Tetãvore Joapykuéra guive kuarahyresẽ Perũ meve ha yvate Arhentína peve avei.

Hete[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Ko taguato jetapa ijyvatekue hína amo 55 ha 65 cm ipukukue, ipukukue pepo pepóre amo 1,3 m niko. Taguato jetapa kuimba'e ha kuña ojojoguaite. Hague hũ ha morotĩ, ipara. Itĩ ha ipykuéra hína hũ avei. Huguái jetapáicha.

Hekoha[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Ko guyra taguato jetapa niko oikove ka'aguýpe ha yvy y hetáva reheve ha yvyramáta hetáva reheve avei. Ohaitypo yvyramáta rakãre, yrembe'y ypy. Taguato jetapa kuimba'e ha kuña ohaitypo joaju.

Heko[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Sapy'apy'a osapukái hakua mbarete; hákatu ikirirĩ meméva.

Taguato jetapa hína ho'u mymba otyryrýva michĩ ha heta tymbachu'i.

Iñemoña oiko jasyapy ha jasypo imbytépe; taguato jetapa kuña ombo'a mokõi térã irundy taguato rupi'a. Amo 28 ára rire taguato ra'ykuéra heñói, ha oheja haity amo 36 ha 42 ára ohasa rire.

Juehegua ambuéva[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Ojeikuaa oiko ko taguato jetapa juehegua ambuéva mokõi:

  • Elanoides forficatus forficatus - Yvateamérika taguato jetapa, ojejuhuhúva umu yvy yvyi ha y rembe'ýre ñemby Tetãvore Joapykuéra retãme ha yvate Méhiko-pe.
  • Elanoides forficatus yetapa - Ñembyamérika taguato jetapa, ñemby Méhiko guive Pindorama retã meve ha yvate Arhentína avei.

Mandu'apy[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Aranduka ijeporupyre[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Joaju[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]