Paraguái Ñorairõ

Vikipetãmegua
(Ojegueraha jey Ñorairõ Triple Alianza guive)
Paraguái Ñorairõ

Ta'anga Ñorairõ Paraguái-gua
Arange 12 jasyporundy ary 1864-pe - 1 jasypoapy ary 1870-pe
Tenda Paraguái, Mato Grosso do Sul, Río Grande do Sul
Causas Invasión brasileña al Estado Oriental del Uruguái, bombardeo colorado y brasileño a Paysandú, captura paraguaya del buque brasileño Marquês de Olinda y toma de la ciudad argentina de Corrientes por parte de tropas paraguayas.
Ñorairõpy disputa egemonía Río Plata-pe
Ipaha

Victoria de la Triple Alianza.

  • Tratado de la Triple Alianza terminado.
  • Tratado Loizaga-Cotegipe entre Brasil y Paraguay
  • Tratado Machaín-Irigoyen entre Argentina y Paraguay.
Tetã renda ñemoambue
  • Pindoráma ogana umi territorio oĩva norte gotyo río Apa, ko'ana ha'e'a Mato Grosso do Sul mba'e.
  • Arahentína ogana Provincia de Misiones ha umi territorio oĩva río Pilcomayogui-pe ko'ana ha'e Provincia de Formosa ha Provincia de Salta mba'e.
  • Paraguái operde itierrakuera ha'e akue 40% territorio oguereko'akue ñorairõ mbugue.
  • Oñorairõva
    Bandera de Paraguay República del Paraguay borde|25px|Bandera del Brasil Imperio del Brasil
    25px|borde|Bandera de Uruguay Estado Oriental del Uruguay
    borde|25px|Bandera de Argentina República Argentina
    Mburuvicha Ñorairõha
    Bandera de Paraguay Francisco Solano López
    Bandera de Paraguay Pedro Ignacio MezaTembiecharã:MEC
    Bandera de Paraguay Vicente BarriosTembiecharã:MEC
    Bandera de Paraguay Antonio de la Cruz Estigarribia Tembiecharã:PDG
    Bandera de Paraguay José Eduvigis DíazTembiecharã:MEC
    Bandera de Paraguay Wenceslao RoblesTembiecharã:MEC
    Bandera de Paraguay Francisco Isidoro Resquín Tembiecharã:PDG
    Bandera de Paraguay Bernardino Caballero Tembiecharã:PDG
    Bandera de Paraguay Pedro Pablo CaballeroTembiecharã:MEC
    20px|borde Pedro II Pindoráma megua
    20px Luis Alves de Lima e Silva
    20px|borde Gastón de Orleans
    20px|borde Francisco Manuel Barroso da Silva
    20px|borde Manuel Marques de Sousa
    20px|borde Manuel Luis Osório
    borde|20px Bartolomé Mitre
    borde|20px Juan Andrés Gelly y Obes
    20px|borde Venancio Flores
    20px|borde Enrique Castro
    Fuerzas en combate
    Bandera de Paraguay Ejército de Paraguay
    150 000 movilizados[1]
    Bandera de Paraguay Armada Paraguaya
    17 navíos[2]
    borde|20px Ejército de Brasil
    123 000 movilizados[1]
    20px|borde Marina de Brasil
    30 navíos[3]
    borde|20px Ejército Argentino
    30 000 movilizados[1]
    borde|20px Armada Argentina
    7 navíos[4]
    20px|borde Ejército del Uruguay
    5500 movilizados[1]
    Bajas
    Bandera de Paraguay ~300.000 omanó (ñorairõhára ha yvypórakuera) 20px|borde ~100 000 omanó20px|borde ~45 000 omanó20px|borde ~10 000 omanó (ñorairõhara ha yvypórakuera apytepe)
    [editar datos en Wikidata]

    Paraguái Ñorairõ, hérava avei Paraguáipe Ñorairõ Guasu, (karaiñe'ẽ: Guerra de la Triple Alianza, peroñe'ẽ: Guerra do Paraguai), niko peteĩ guarinĩ Ñemby Amerikagua oñerairõ vaekue roy 1864 guive, 1870 peve, Paraguái ha Argentina, Poguyvusu Pindoramagua ha Uruguái apytépe. 400.000 tekove oñeimo'ã omanoha, upéicha oiko chugui pe guarinĩ omanovehápe yvyporakuéra Ñemby Amérika marandekópe.[5] Ojukapaite umi Paraguaiguávape, ha 70% kuimba'e kakuaapýgui omano, avei Paraguái ome'ẽ ijyvy Argentina ha Pindorámape. Oĩ avei he'íva guarinĩ mboyve Paraguáipe oĩ vaekue 525.000 yvypóra, ha uperire 221.000 opyta, ijapytépe 21.000-nte ikuimba'e kakuaapy.[6]

    Pe ñorairõ oñepyry pahápe ary 1864, Mariscal Francisco Solano López aja, Paraguái mburuvicha, opytyvõ pe Partido Blanco Uruguáipegua, guerra civil Partido Colorado Uruguái rupive, ha Pindorama opytyvõ "militarmente" pe Partido Colorado Uruguáigua. Pindorama ojasuru tetã Uruguái ary 1864-pe. Ára 12 jasypateĩ ary 1864, jepy Pindorama ojasuru tetã Uruguái rupive, Paraguái oñemomba'e peteĩ ygarata Pindoramapegua ha pe Mato Grosso Mburuvicha, ha oñepyry jepe pe ñorairõ. Pehẽngue peteĩha ha'eva pe Mato Grosso jasuru, jasypakõi 1864, Paraguái oñemomba'e Mato Grosso.

    Ary 1870, opa ko ñorairõ ha ndaipu'akái Paraguái.

    Acosta Ñu Ñorairõ[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

    Acosta Ñu ñorairõ.

    Upe ára 16 jasypoapy ary 1869-pe, ko’ẽtĩ rupi, ñorairõhára Triple Alianza-pegua osẽkuri Ka’akupégui Eusebio Ayala gotyo omuñávo ñane retãyguakuérape. Oikuaávo upe mba’e, Francisco Solano López he'i'uka Bernardino Caballero-pe ojoko hag̃ua chupekuéra, taha'eha'eháicha. Avei, kuña, mitãmimi ha umi ñorairõhára hasykatúvape omondopaite hogakuérape ohechakuaágui naiporãiha henonderã. López ha iñorairõharakuéra oñemotenodémakatu. Tapykuépe Caballero oku’e mbeguekatu omotenondévo “Batallón 40” oĩháme mitãmimi oguerekóva 8 ary guive 14 ary peve; ha oñeha'ãva hikuái omongu'e ha ombotyryry -tapepo'i ha itakuéra pa'ũ rupi- umi mboka ipohyipohýivéva ha karretaita henyhẽva mbokaraỹ ha tembi'u umívagui. Ko’ã mitãmimi omondeuka kakuaáva ao ha avei omohendyvagua’u chupekuéra ojoguahag̃uáicha kakuaávape; ha ipópekuéra katu oguereko mboka ra'ãnga yvyrágui ijapopyréva. Ijapytepekuéra oĩ avei umi ituja ha ñorairõhára ojejapiva'ekue ha ne'ĩra okueraporãva; opavave oñembopy'aguasu ojoko hag̃ua Triple Alianza-guápe. Ka'akupe ho'áma ipopekuéra. Ha'ekuéra ohapýma avei Pirĩvevui. Upéicha avei, omongusugue hikuái upe tembiapo renda oĩva Yvyku'ípe. Ñane retãyguára naimbokavéima; Triple Alianza-gua katu imboka heta ha imboka porã. Hi’arigua, umi ñane retãygua apytépe ndaiporivéima hi’upyrã ha avei oĩ heta mba’asy ojukáva ñane retã ñorairõharakuérape. Upeichavérõjepe, umi mitã oñembopy'aguasu ha oñorairõ ñane retã rayhupápe. Imotenondehárõ oĩ Bernardino Caballero ha omoirũ chupe Coronel Bernardo Franco ha Coronel Florentín Oviedo. Ñane retãyguára hetavérõ oĩ hikuái 4.000 ñorairõhára rupi. Upe ára, 8 aravo rupi, ohupytýkuri chupekuéra umi moñái. Ha'ekuéra oĩkuri 20.000 ñorairõhára ha omotenonde chupekuéra Conde D'Eu. Ijapytekuéra oĩva’ekue avei kavaju arigua omosununúva Acosta Ñu yvy. Upe ñorairõ ojepysókuri 17 aravo peve. Mitãmimi ikangy ha mbeguekatúpe oñeme’ẽ. Ha’ekuéra katu ojeity umi mitã ári ha ojuka chupekuéra mba'everõguáicha; ha opapotávo ñorairõ, ohapy hikuái Acosta Ñu. Upépe oĩ hasẽ ha osapukáiva tatatĩ apytépe. Péicha omanomba hikuái umi ñane retãygua. Ñanemba'éva omanókuri 2.000 mitã ha mitãrusu; 1.500 katu ho'a ipopekuéra; ha umi 500 hekovéva oñani ka'aguýre ha ohupytyjey Francisco Solano López-pe, haimete Karaguataýpe.

    Ambue Tenda[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

    Paraguái
    Tavusu: Paraguay
    Tembiasakue: GuaraniÑorairõ Triple AlianzaCháko Ñorairõ
    Táva ParaguáipeTekotevẽ Tenonde Paraguái retã mba'eTendota ParaguaiguaGuarani (viru)Tetã Paraguái MomorãhéiPoyvi Paraguái
    Tetãvore Paraguái

    Alto Paraguái | Alto Parana | Amambái | Paraguay | Boquerón | Ka'aguasu | Ka'asapa | Kanindeju | Central | Concepción | Cordillera | Guaira | Itapúa | Misiones | Ñe'ẽmbuku | Paraguari | Presidente Hayes | San Pedro

    1. 1,0 1,1 1,2 1,3 «Las mayores guerras y genocidios del Tembiecharã:Siglo». Victimario Histórico Militar. De Re Militari. Ojehechákuri árape: 15 de mayo de 2013.
    2. Thompson, George (2010): La Guerra del Paraguay (págs. 65 a 67). Asunción: RP Ediciones, 2010.
    3. Tissera, Ramón (1971): "Riachuelo, la batalla que cerró a Solano López la ruta al océano", artículo en la revista Todo es Historia, número 46, Buenos Aires, 1971;
      Doratioto: Maldita guerra, pág. 306, 308 y 309.
    4. Garmendia, Campaña de Corrientes y de Río Grande, pág. 60.
    5. Bethell, Leslie, The Paraguayan War, p. 1.
    6. War of the Triple Alliance