Tetãvore Sentral

Vikipetãmegua
(Ojegueraha jey Central guive)
Estadísticas
Capital: Aregua
Superficie: 2,465 km²
Habitantes: 1,363,399
Densidad: 553 hab./km²
ISO 3166-2: PY-11
Mapa
Ubicación del departamento en el Paraguay

Central ha'e tetãvore Paraguái retãmegua, oĩva mbyté ha kuarahy resẽ gotyo. Itavaguasu ha'ehína Aregua.

Kóva peteĩ Departamento número 11 umi 17 tenda ojeguerekóva tetãme, imichĩvéva oreko poblado omotenondéva 35% tetã tavaygua, orekóva nivel social ha infraestructura oime porãvéva ha ombaytýva 56% industria tetãme. Ko tetãvorepe oiko 1.363.399 ava (2002 ary).

Tava[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Oñemohenda[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

San Antonio

Oime región Oriental de Paraguái mbytépe kuarahy reikévo. Ojere tavaguasúre, Paraguay, jepénte ndoikéi tavaguasu rehe.

Tenda oimevápe[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Departamento Central oime ko’ã tendáre omombyte kuarahy reikévo ( centro-oeste) Región Oriental ñane retãme, oiméva paralelo 25º 00’ ha 26º 00’ latitud yvy gotyo (sur) ha umi meridiano 57º 11’ ha 57º 50’ longitud oeste.

Oñemohenda táva mbytépe:

Tavaguasu[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Areguá. Vista aérea.

Tavaguasu ñe’ã ha’e Central ha’èva Aregua, tavaguasu oñemohendáva yno'õ Ypakarai rovái, tavaguasu pya’aguapy ome’ẽva ha umi óga ymaguare ombojeguáva ojehe’eháicha oreko caracter colonial, oime 35 kilómetro Paraguaýgui.

Ára pytuho[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Oguahë ha oñeñandu ara ha yvy pytu arajhaku jave, oguahẽva 40ºC, ojupíva arahakueterei jave. Péicha Péicha temperatura mínima araro’y jave oguahẽ 0ºC. Pe media anual 22ºC.

Oky ramo 1433 mm anual oguahẽ. Ko’ã àrape ojeguerekòve ama jasyteĩ ha jasyrundýpel, imbovyvéva jasypoteĩ guive jasypoapy peve.

Irri reheguáva[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Villeta.Orillas del río Paraguay.

Tavaguasu oiméva ha oguahëva Río Paraguái ha umi ysyry osẽva hakãgui: río Salado, desagüe yno'õ Ypakarai ha umi ysyry michĩvéva Itay, Paray, Avay ha Ytororo.

Ko’ã arroyo Yuquyry ha Ñandua ho’áva ipype Ypoa estero.

Oñemohenda región Paraguái, Yno'õ Ypakarai, Ypoa ha laguna Cabral.

Yvyty reheguáva[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Umi tuichavéva Yvytypanema oiméva yvyty oiméva Alto gotyo oiméva ko tavusúpe. Yvyty orekóva ha’e pe ijyvatevéva Lambare, Ñandua ha Arrua-í.

Yvyty michĩvéva Ñemby ha cerro Patiño.


Tembiasakue[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Tetã’i Central, ojekuaa ha oñmoañetéva “Comarca Asuncena”, ko región ymaite guive tavayguakuéra oikóva ipype Paraguáipe.

Conquista ha colonización, omotenondéva iñe’ãme omoheñóiva tava’i pyahu, péicha avei, omopyenda umi yvypóra refugio osëva ha ojeréva umi te’ỹi Guaikurúgui.

Apacible residencia en Villeta.

Opa maba’e omoheñói tavaguasu ko’ã àrape osëva ko tetã’ígui. Pe omopyenda ñepyrũva ha oñemomba’eguasúva ha’e Domingo Martínez de Irala, omoheñóiva distrito Ita ha Aregua, ha’éva táva ñe’ãite (capital). Tavaguasu Lúke oñemopyendáva villa hispana-gui. Villeta avei Tapua, ojeheróva ko’ágã Mariano Roque Alonso, omopyendava’ekue militar fuerte oñemo’ãvo hikuái ambue tetãgui guarinikuéra.

Ambue tavaguasu Kapiatá ha Itaugua okakuaáva capilla rupive oiporúva centro de evangelización ramo. Ko’ã tavaguasu omohendával tetã’i ombyatýva, oñemombaretévo ha oikuave’{eva umi te’ỹinguéra chaqueño oikégui españa-gua ijype, ojopýva yvypóra oikéva upe tendáre oho agua ambue ha okañýva ipype. Péicha pueblo oñemopyenda Guarambare, Ypane ha Ñemby.

Omoheñóiva tavaguasu Nueva Italia, Colonia Thompson ha Villa Elisa omoheñóiva colonia agrícola siglo XIX ha oñepyr*uvo siglo XX, heñóiva inmigrante pytaguáva.

Ary 1985 jave, heñói distrito departamento Central oñehenóiva Juan Augusto Saldívar, omopyendáva división política departamento.

Economía[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Ko tetã’i Central ojekuaa orekóguiindustria opàichaguáva ha imbaretéva tembiapópe. Oreko fábrica aceite ojejapóva mbokajágui, hi’upyrã, soha, girasol, manduvi, mba’ysývo ha tung.

Villeta. Industria del cemento.

Péicha avei ojeguereko industria ha’èva: kaña ha alkool destilería, takuare’ë omoheñóiva ingenio azucarero, talabartería, sapatu ojejapóha , cigarro ha cigarrillo fabrica-kuèra, cemento, mandyju desmontadora, inimbo ha ñai’ügui ojejapóva ojekuaaháicha ñanduti ao po’i, oñemba’apovéva Itagua tavapýre. Ojeguereko avei Itápe oñemba’apo alfarería rehe.


Ganado vacuno.

Okakuaágui ko’ã táva yvypóra ojeipysóha, producción agropecuaria oñemohenda granja-kuérape, oñeñemitỹ ka’avo ha yva oñekuave’ẽ ha oiporúva ogapýpe, avei umi mymba tambo omombapòva tapichápe oikuave’ëvo kamby ha oñeguenohë chugui. Ko’ã ñemitỹ osẽva ko’ã tendágui ha’ete, frutilla, avakachi, pavao, takuare’ẽ, ky’ỹi ha limo sutĩ.

Mbovyvéva, ganado vacuno, porcino, ovino, equino ha caprino ñemoña ha oñemohendáva umi oje’eháicha mymba akã ñekuave’ẽ.

Momarandu ha Tekotevẽmby[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Kapiata, Mba'yrumýi tape guasu 2 rehe osyrýva.

Tavaguasu oñemomba’eguasu ha ojeguerohoryeterei hetaiterei hapégui, opa táva guive oñeguahẽgui ha oñesẽgui Paraguaýgui, tavaguasu ñe’ãite tetã Paraguáipe, ojehóvo okaháre.

Carretera oñehenóiva tape guasu 1, “Mariscal Francisco Solano López”, ombojoajúva tetã tavaguasu ambue tetã’i ndive ha’éva Encarnación, itavaguasu Itapua, yvy gotyo, ha ojoaju República Argentina ndive.

Ambue carretera ha'e tape guasu 2, “Mariscal José Félix Estigarribia”, ojoajúva Paraguaýpe Ciudad del Este, tetã’i Tavaguasu Alto Parana, kuarahy resẽvo ha ojoaju República Federativa del Brasil ndive.

Ojeipyso ko tavaguasúre tape guasu 3 “General Elizardo Aquino”, ombojoajúva yvate gotyo ha tape guasu 9 “Carlos Antonio López”, ojoajúva Region Occidental térã Cháko puente oïva rio Paraguái ári.

Tape ysyry gotyo[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Vía fluvial orekóva Departamento Central, oiméva “Río Paraguáipe”, orekóva puerto Asunción ha Villeta.

Yvága rape gotyo[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Estación aérea oñemomba’eguasúva ha’e Aeropuerto Internacional Silvio Pettirossi, oiméva tavaguasu Lúkepe. Ko estación ojoaju tavaguasu ryepýpe ha okaháre ko tetãme.

Momarandúha[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Ko departamento oreko hetaiterei emisora radial AM. Jagueromandu’a: Radio Cardinal, Radio Ñandutí, Radio Nanawa ha Radio Libre. Orekóva transmisión Frecuencia Modulada, isede oiméva tetã’i rupive ha’èva: 1º de Marzo, Ñemby, Cardinal, Disney, Amor, Hit, Itagua, Lambare, Trinidad, San Lorenzo, Azul y Oro, Guarania, ha hetave oñemosarambíva ko’ã tendáre.

Oreko avei ta’angambyry ha’éva maymávape guarã ha umi orekóva servicio de transmisión cable rupive.

Tavaguasu Areguápe, oime Yno'õ Ypakarai rembe’`yre, oiméha Estación Satelital.

Ko tetã’i Central oñemohenda central telefónica-kuéra omomarandúva distrito-kuérape.

Tekombo’e[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Mitãmimi Guarambare pa’ũ roby’üme.

Ko tetã0i gotyo ojeguereko haimete 830 institución omotenondéva mbo’epy opavave nivel educativo-pe: Nivel Inicial, Educación Escolar Básica, Nivel Medio ha Educación Superior.

Mbo’ehao Guasu ha’èva pe ome’ẽeva educación Universitaria oñemomba’eguasu Aranduo oiméva San Lorenzo gotyo, ha’èva, sede orekóva establecimiento educativo omotenondéva instrucción universitaria, ha oipyhýva upe téra “Ciudad universitaria”. Ko’àpe Universidad Nacional oreko hóga guasu, kóva peteĩ centro oñemomba’eguasúva tetãme. Hetaiterei mitãpyahu oiméva universidad-pe, ko’ãva ou umi tavaguasu okaguio ñane retãgui voi.

Tesãi[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Ko tavaguasu oreko umi establecimiento sanitario, ijapytépe umi Tasyo, Centro ha Puesto de Salud. Avei sector privado oñemanifestáva ko’ã áreape, oikuave’ẽva servicio de salud umi distrito-kuérape.

Jehekápy ha mba’e porã guerohory[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Aregua.Yno'õ Ypakarai.

Péicha Departamento Central oreko hetaiterei mba’e porã turismo-pe oñemotenondéva ha ojekuaaukáva ko’ã àrape. Ijapytépe ojeguereko recurso natural ojekuaavéva internacionalmente ko Yno'õ Ypakarai, omohendáva Demetrio Ortíz rembiapokue araka’eve nomanóiva ni nokañýiva Guaranda ko tenda omomba’èvagui. Yno'õ omoañete tekoha ha o{i poyhu hese, tavaguasu Aregua, iñe’ãitéva, yno’õ ha omohenda ha omomba’eguasúva hese mayma tekoha.

Ko’ã distrito orekóva Museo opáichaguáva, tenda ymaguare oñemomba’eguasúva ha umi centro cultural-kuéra, ojeguerohorýva avei, ohechaukágui tetã rembiasákue.

Ojejuhu avei umi tenda orekóva pa’ũ rovy’ũ ojeguata ha deporte opàichaguáva ñeha’ãha.

Oreko tenda ñeguahẽha (hotelería) omoañetéva mba’apo ha omoingéva pirapire tetãme ha ombojepytasóva tavaguasúpe imbohupa pytaguàva ha tavygua oiporúva avei.

Ko’ã distrito oreko hi’ara guasu ha ogueromandu’a omopyendávo ikuaandy tava reheguàva ha omoherakuãgui pe ojeheróva cultura popular ha’èva yvypóra remiandu ha ijeroviáha..

Bibliografía y referencias[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

  1. Geografía del Paraguay - Editorial Hispana Paraguay S.R.L.- 1a. Edición 1999 - Asunción Paraguay
  2. Geografía Ilustrada del Paraguay - ISBN: 99925-68-04-06 - Distribuidora Arami S.R.L.
  3. La Magia de nuestra tierra. Fundación en Alianza. Asunción. 2007.

Enlaces externos[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Tetãvore Paraguái

Alto Paraguái | Alto Parana | Amambái | Paraguay | Boquerón | Ka'aguasu | Ka'asapa | Kanindeju | Central | Concepción | Cordillera | Guaira | Itapúa | Misiones | Ñe'ẽmbuku | Paraguari | Presidente Hayes | San Pedro