San Antonio

Vikipetãmegua
San Antonio
San Antonio

Tupao San Antoniogua
Tetã Paraguái
Tetãvore Central
Távayguakuéra 63.808 ava
Ape távagui km²
ISO PY-11
Yvatekue m
Koordinasion

San Antonio oĩ tava Paraguái retãme, tetãvore Centralme. Ko távape oiko 63.808 ava (2002 ary). San Antonio ojekuaa oñeñemitỹmemére upépe. Omoheñóiva’ekue Agustín Quiñónez, ary 1903 – pe. Oiko táva ramo ary 1981 – pe.

Oñemohenda ysyry guasu Paraguái ári, oguerekohápe 14 km pukukue ikatuhápe ojejahu. Pe ysyry guasu rembe’ýre oĩ heta ojapóva upe oñembohérava “deporte acuático”. Hi’agui upégui ohasa ysyrykuéra Ñemby ha Mbokajaty. Mba’e ojehecharamovéva ha’e: tembi’u ojejapóva upépe (pira rykue rehegua); ha Tupão San Antonio de Padua; ysyry guasu Paraguái.

Táva San Antonio rembiasakue[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Ko távape oguaheva’ekue ñorairõ guasu aja brasileños – kuéra oho hagua Batalla Ytororópe ysyry San Antonio rembe’ýre. Ñorairõ opa rire oguahẽ ko távape pytagua Francia, Alemania, Italia ha España- gui, ko’ã rupive okakuaa jey ko táva.

San Antonio- pe oĩ frigorífico “Internacional Corporation Product” IPC, ome’ẽva tembiapo heta ava San Antonio ha ambue táva peguápe. Ko távape oĩ avei mymba jukaha upéva rupi ikatu ojegueraha ambue tetãme “carne conservada” ha ojejogua avei mokõi yga el “Paraguay” ha el “Ytororó”.

Iñepyrũramekuri oguereko óga mba’apohárakuérape guara. Upépe oiko 1400 ava. Oguereko avei peteĩ tenda oñembosarái hagua avakuéra hérava “Tenis club”. Ary 1978 – pe oñemboty ko frigorífico. Ohasa rire heta ary ojogua karai Alberto Antebi ha omoñepyrũ jey ary 1981- pe.

Ko táva oguerekova’ekue peteĩ hotel. Ary 1926 – pe ojehepyme’ẽ ambue tetãme yva. Ary 1960 ha 1965- pe oñembosako’i puerto Petro Minera

Moõ opyta[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

San Antonio opyta ysyry guasu Paraguái rembe’ýre 25 km táva Paraguaýgui. Oĩ ijerére táva Ñemby, Villa Elisa, Ypane ha ysyry guasu Paraguái.

Política[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Ary 1981 jave, oiko ichugui tavaguasu ha oisãmbyhy karai Lic Francisco Bogado Caballero. Ary 1903 jave, Senado ha Cámara de Diputados ombotuichave ha ojapo táva San Antóniogui Tetã’i.

Hidrografía[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Río Paraguay

Ysyry guasu Paraguái ohasa ko távare. Oguereko avei heta ysyry’i. Ysyry hérava Guazú opytáva tavapy Mbocayatýpe oñemomba’e guasuve. Ko tavapy rupi ohasa avei ysyry Ytororó. Oguereko avei Ycúa San Antonio: oje’e ko ykuágui hoy’u ramo mitãrusunguéra itavyete opyta kuñataĩre ha katuetei omenda mitãkuñáre.

Mymba oytáva[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Oĩhaguére Ysyry Paraguái rembe’ýre avakuéra opirakutu opaichagua pira oĩva ko ysyrýpe: piraju, paku, jurupoka, corvina, pirãi, palometa, anguila de rio, armado, suruvi.

Flora[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Ko tavapýpe oĩ opaichagua yvyra: tajy, trébol, pino, eucalipto, cedro, laurel, palmera.

Clima[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Pyhareve ha pyharekue ipiro’ysãve ha ka’arukue hakuve.. Arahakúpe hakuve oguahẽ 25 ha 36 °C, araro’ýpe oguahẽ 8 ha 12 °C.

Educación[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Oguereko Mbo’hao públicos ha privados.

Fiesta Patronal[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Karai marangatu San Antonio de Padua Ko táva sánto ára ojejapo ysyry guasu Paraguái rembe’ýre oñembojegua yvotýpe ha ambue mba’e jaguaha ndive. Pyharevekue oñehenduka Ñandejára ñe’ẽ, ojegueroguata kachiveópe ha ambue ygary omoirũ San Antonio – pe

Avei ojejapo Expo San Antonio ojehechauka tembiapo ojapóva avakuéra ha ambue mba’e ojapóva temimbo’ekuéra.

Referencias[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]

Departamento de Cultura de la Municipalidad de San Antonio.

Enlaces externos[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]