Tekove livanoygua ñeinmigra Paraguáipe
Tekove livanoygua ñeinmigra Paraguáipe oñembojaꞌo mokõi fásepe; peteĩha fáse oñepyrũ pe síglo XIX-ha opakuerõ ha opa síglo XX-ha oñepyrũkuerõ; mokõiha fáse oñepyrũ ary 1960-kuérape ha oiko koꞌág̃a meve.
Hetaiterei mbaꞌérepa oĩ umíva oho hag̃ua Lívanogui Amérika retãnguérape, ikatu hag̃ua oiko porãve oiko rire Ñorairõ Guasu Peteĩha ha Ñorairõ Guasu Mokõiha.
Ko syry ñeinmigra ojeꞌe trascendental Paraguái rembiasakuépe. Pévama heta ava oju haguére hína kóva ko yvýpe, oñepyrũvo ombohape koꞌã jepokuaa ha oiko oikoháicha.
Tembiasakue
[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]Oikóvaꞌekue
[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]Lívano oime rire, Para Mediterráneopegua heta tetã imbaretéva oipota ijyvyrã. Haꞌe niko Síria ndive Mburuvi otománo yvy akue 1918 peve.
Ñorairõ Guasu Peteĩha rire Lívanogui oiko Fránsia mbaꞌe. Isãsoharãngue pevágui áño 1943-pe, hákatu, Ñorairõ Guasu Mokõiha rehe haꞌe isãso jepe ary 1946-pe.
Oñendyry Lívano oikovévo Árave ha Ihrael Ñorairõ (1948), oipytyvõ aravekuérape Árave ha Ihrael Ñorairõ séih ára aja (áño1967), tekove palehtinaygua og̃uahẽrõ, ha ombohovái ijykegua ndive Ihrael peteĩhápe 1970-pe, ha uperire, ary 1982, oñorairõ hikuái Veirúdpe, ndopamoꞌãivaꞌekue osẽ meve umi tekove palehtinaygua Lívanogui.
Umíva oikohaguére hetaiterei tekove livanoygua oho tetãnguéra mombyryguápe, ikatu hag̃ua oiko porãve peteĩ tetãme ndahaꞌeivaꞌerã Lívano.
Mbaꞌérepa oho hikuái
[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]Pe ñeinmigra ojapóva umi tekove livanoygua Paraguáipe ikatu ojembojaꞌo pe itujáva ha pe ipyahúvape.
Umi oikóvaꞌekue apytépe oho hag̃ua hikuái Lívanogui ikatu heꞌi:
- Mburuvicha guasukuéra, heꞌíva oikotevẽha ojeho Lívanogui ikatu hag̃ua okañy ohóvo umi ñorairõgui oikóva Mburuvi otománope.
- Hepyꞌỹva hetaiterei oĩ tekomboriahúpe Ñorairõ Guasu Peteĩha haguére.
thumb|300px|right|Livanoygua Paraguáipe Oĩva mokõiha arapaꞌũme, Ñorairõ Guasu Mokõiha rire, hetaiterei yvypóra oho hetãgui, pe ñorairõ ombyaipaitégui oguerekóvaꞌekue hikuái.
Ko ayry ojeheka hape peteĩ tenondegua iporãveva, hikuái ojapo heta guatapuku ýpe, haꞌekuéra ndoikuarái moꞌõpa opýtata. Péva oiko aja chupekuéra ohupyty heta mbaꞌasy. Ha umi mbaꞌe vai oikóvaꞌekue ýpe.
Og̃uahẽvo Paraguái retãme
[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]thumb|300px|left|Tekove livanoygua aty. Livanoyguakuéra oñepyrũvo og̃uahẽ Paraguáipe 1888 guive, umi 1.604 apytépe og̃uahẽva tetãme upe arýpe.
Upe peteĩha etápa og̃uahẽ 1900 peve, haꞌekuéra oñemohendáramo jave Paraguay, Villarríka, Enkarnasion ha tetãvore Misióneh. 10 ary uperire oñepyrũ jey ñeinmigra upérõ tetã yvýpe memete (Konseusion, Puérto Rrosário, Villarríka, Itakuruvi Rrosariopegua, Enkarnasion, Santani, Pedro Juan Caballero, Karaguatay).
1918 guive 1933 peve oñepyrũ jey upe ñeinmigra. Upe ára rire saꞌi ojeju Paraguáipe, ha umi ary 60 ha 70 hetaiterei ojeju jey.
Peteĩha haꞌekuéra ohohápe puérto Buenos Airespeguávaꞌekue hína. Ápe og̃uahẽ ha ndoikuaái hikuái karaiñeꞌẽ térã katu mbaꞌéichapa oiko. Porãiterei niko ojapo hikuái hogarã, ikatu hag̃ua oiko porãve ha ani hesarái moꞌõguipa ou.
Haꞌekuéra oviahávo Paraguáipe, oho ysyrýpe ha uperire trénpe, ha uperire og̃uahẽvo oho oiko heta távape tetãme, oñepyrũ hikuái ombaꞌapo ha ojapo ñemurenda térã ombaꞌapo yvýre.
1970-koꞌág̃a
[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]10 jasyporundy ary 2015-pe agencia islámica de noticias internacionales heꞌi mburuvicha guasu Horacio Cartes ojapo mehkíta tuichaveva Siuda del Éhtepe.
Terajoapy oñemombaꞌeguasúva sosieda paraguáipe
[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]Heta oguerekóva terajoapy árave oúva Lívanogui koꞌã árape ojepytaso avanoꞌõ (sociedad) paraguáipe, tendota polítika térã tuicha mburuvichárõ oikóvo, péicha avei empresário, haihára, tapicha árte ha mboꞌeháraramo ojekuaáva hembiapokuére.
Umi apellído oñemohenda ojeꞌe porãve haguãnte ehpañañeꞌẽme, ha hetáva ojehai gueteri ojeꞌehaichaite. Herakuãvéva hikuái: Aboud, Aid, Armele, Arar, Arroca, Arroce, Rossi, Atat, Ayala, Azar, Barchini, Buzarquis, Canan/Kanan, Nader, Cofure, Curi/Kuri/Juri, Daher, Damus, Diaz, Dibb, Elias, Esgaib/Zgaib, Esquef/Skef, Fadlala, Fadul, Farah, Garcia, Ghobril, Girala, Gosen, Haddad, Haitter/Haidar, Harare, Hueste, Ismael/Ysmail, Kalfat, Mohur, Maluff, Mancía, Mende, Musi, Ouchana, Rahi, Resck/Risk, Rosas, Sabag, Safuan, Sardi, Seifed din, Serrán, Yambay/Yampey, Yanho, Yauhari, Yore, Yunis.
Yvypóra avanoꞌõ paraguáipe ikatupyrýva
[jehaijey | emoambue kuatia reñoiha]- Oscar Safuan, músiko hembiasa ha hembiapo oguerohorýva.
- Oscar Fadlala, músiko ha Safuán sovríno.
- Angel Roberto Seifard, ombaꞌapóva ha ojekuaáva polítika rupive.
- Pedro Fadul, tendota katupyry polítikape. Kandidáto kuri hína oñehaꞌãva Tetã Ruvicha Guasúramo período 2008/2012-pe.
- Osvaldo Domínguez Dibb, empresário ha tendota depórte.
- Bader Rachid Lichi. Tendota polítika.
- Oscar Daher avei politikapegua tendota.
- Quemil Yambay, ojepytasóva purorýpe ha pukarãme ombaꞌapóva.