Eho kuatia retepýpe

Israel

Vikipetãmegua

Israel —héra tee hína Tetã Israel (evréo ñe'ẽme: מְדִינַת יִשְרָאֵל Medinat Yisra'el, Oje'e: [mediˈnat jisʁaˈʔel]; áraveñe'ẽme: دولة إِسرائيل Dawlat Isrā'īl, Oje'e: [dawlat ʔisraːˈʔiːl])— ha'e peteĩ tetã hekosãso ojejuhúva Kuarahyresẽ Aguĩgua yvy pehẽnguéme, para Yvy mbytépe rembe'y ñemby kuarahyresẽyguápe. Ijerére ojejuhu yvate gotyo tetã Lívano, kuarahyresẽ ngotyo ojejuhu tetã Síria ha Horytáña, tetã Paletína kuarahyresẽ ngotyo hetãvore Sihorytáña ha kuarahyreike gotyo ojejuhu hetãvore Gása, ñemby kuarahyreike gotyo Ehíto ha ñemby gotyo ojejuhu parapyte Akava, para Pytãme. Israel retãme oiko amo 9 sua tapichakuéra,[1] umívagui hetakue tuichavéva hudío ijypykue hína, Israel añónte voi tetã hudío peteĩva.[2] Ko tetãme oiko avei heta tapicha árave musulmã, Kiritóre ojeroviáva, druso kuéra ha tapichakuéra Samariagua, upéicha avei oiko tapicha aty michĩvéva ijerovia ambuéva ha ijypykue opaichagua. Itavusu, tetã rekuái henda tee ha itáva tuichavéva hína Herusalẽ; oñoñemuvehápe hína táva Tel Aviv-Yafo ha ojejuhuvehápe mba'eapopyha hína táva Haifa.

Tetã Israel ko'ãgagua ojehechakuaa ijypy hína Yvy Israel ymaguare (ארץ ישראל Eretz Yisrael), ñeimo'ã mba'eguasuitéva hudio jeroviápe amo 3000 ary ojapo guive.[3] Ñorairõ Guasu Peteĩha opa rire ha oiko aja upe Mburuvi otománo ñemboja'o, pe Tetãnguéra Ñemoirũ omoañete toiko Paletína Tavetã Joaju ipoguýpe ojaposégui peteĩ «tetã rekoha hudiokuérape guarã».[4] Ary 1947-pe, ONU omoañete Paletína toñemboja'o mokõi Tetãre, peteĩva Tetã Hudío ha ambuéva Tetã Árave.[5] Upéicha ára 14 jasypo ary 1948-pe, Tetã Israel oikuaaukákuri isãsohague, upe rire oiko Israel ñorairõ 1948 pegua umi ko tetã ijerére oimévare, tetã aravekuéra noñeĩséi ONU rembiapokue. Israel ipu'aka heta jey ñorairõme ha upéicha oñemoañete isãsoha, ombotuichave avei ijyvy apekue Tetã Hudío ONU hembiapokue ypýgui. Upe guive, Israel ha heta tetãnguéra árave oñombohovái, heta oñorairõ ha ojehecha oiko ñerairõ ko ára gueteri.[6] Omoñepyrũ ko tetã guive, umi tetã aravekuéra ijerére ombohovaimeméva ijyvy apekue ha ombohovái avei oĩ porãpa oiko ko tetã. Oikóramo jepe py'aguapy jekupytyha Israel ojapo Ehítore ha Horytáñare, ha oñeha'ãmeme oiko avei py'aguapy jekupytyha akoiguáva Paletínare.[7] [8]

Israel ha'e voi tetã oikóva jekopytyjoja oporombuekoviáva rapépe ha oñesãmbyhýva amandajerape rupi.[2] Ko tetã karai sãmbyhyhára peteĩha omba'apo va'erã tetã ruvicháicha ha Knéset omba'apo va'erã amandaje guasúicha ojapóva teko me'ẽnguéra. Israel oreko yvypóra ñakãrapu'ã rechaukaha porãitéva ha oñemotenonde umi Kuarahyresẽ Aguĩgua tetã ambuéva mbytépe.[9]

  1. Mandu'apýpe ojejavy: Etiqueta <ref> no válida; no se ha definido el contenido de las referencias llamadas "cbs0313"
  2. 1 2 «Israel». Freedom House (2007). Ojehechákuri árape: 15 de julio de 2007.
  3. «The Land of Israel». Ojehechákuri árape: 29 de julio de 2008.
  4. «The Palestine Mandate» (en inglés). The Avalon Project. Universidad de Yale (24 de julio de 1922). Ojehechákuri árape: 22 de septiembre de 2010.
  5. «United Nations General Assembly Resolution 181Archive copy» (en inglés). The Avalon Project. Universidad de Yale (29 de noviembre de 1947). Archivado desde el original, el 29 de octubre de 20062006-10-29. Ojehechákuri árape: 22 de septiembre de 20102018-06-14.
  6. «Arab-Israeli wars». Britannica Online Encyclopedia. Consultado el 29 de julio de 2008.
  7. Asser, Martin (25 de mayo de 2007). «Obstacles to peace: Borders and settlements». BBC. http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/6669545.stm. Consultado el 29 de julio de 2008.
  8. «Tratado de paz entre Israel y Egipto 1979». Historia siglo XX. Ojehechákuri árape: 19 de septiembre de 2015.
  9. «Human Development Report 2006». United Nations Development Programme. Archivado desde el original, el 13 de julio de 2007. Ojehechákuri árape: 15 de julio de 2007.


Ásia

Ahyganitã | Arávia Saudíta | Ayméña | Aservaijã | Chína Tetarã Retã | Arávia Emiráto Joapykuéra | Filipína | Hapõ | Horytáña‎ | Índia‎ | Indonésia‎ | Irã | Irake | Israel‎ | Jemẽ | Kambója | Kasahitã | Katára‎ | Kirigitã‎ | Kuáite‎ | Kuarahyresẽ Timor | Láo‎ | Lívano | Malásia‎ | Mayndíva‎ | Miama | Mongólia | Mburunéi‎ | Nepal | Ñemby Koréa | Omána | Pakitã | Paletína‎ | Rrúsia‎ | Singapúra | Síria‎ | Siri Lãka | Tajikitã | Tailándia | Tuykía | Tuykomenitã | Uvekitã | Varéĩ | Vangyladẽ | Vienã | Vutã | Yvate Koréa